MOSTAR - U Bosni i Hercegovini trenutno boravi oko četiri tisuće migranata, a riječ je uglavnom o ekonomskim migrantima koji u 99 odsto slučajeva nemaju nikakve identifikacijske dokumente, kazao je Feni direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić.
Po njegovim riječima, migranti u više od 90 odsto slučajeva zatraže međunarodnu zaštitu koju onda zloupotrebljavaju.
"Oni u 99 odsto slučajeva nemaju nikakve dokumente, a uništavaju i sve dokaze o tome kako su ušli u BiH tako da ih putem readmisije ne bi mogli vratiti u zemlju iz koje su ušli", kazao je Ujić, dodavši da migranti onda zatraže azil te dobivaju potvrde o međunarodnoj zaštiti koja im služi da se slobodno kreću po BiH.
Direktor Službe za poslove sa strancima ističe kako se migranti ne namjeravaju zadržavati u BiH, koju koriste samo kao tranzitno područje, te da svakodnevno pokušavaju izaći iz naše zemlje, a dio njih u tome i uspije.
Najveći pritisak stoga je na Unsko-sansku županiju prema kojoj se migranti kreću s namjerom da pređu u Republiku Hrvatsku, a zatim dalje prema drugim zemljama Evropske unije.
Procjenjuje se kako trenutno u Unsko-sanskoj županiji boravi više od tri hiljade migranata, dodao je Ujić.
Kako Hrvatska stalno pojačava zaštitu svojih granica, ilegalni prelazak granice između BiH i RH sve je teže ostvariti, pa je gotovo 50 odsto migranata "zaglavilo" u BiH, ocjenjuje Ujić.
Nikome BiH nije željena destinacija
Ustvrdio je kako se nitko od migranata tokom ispitivanja nije izjasnio da mu je željena destinacija BiH te da svaki od njih točno kaže u koju zemlju i grad želi otići.
Služba za poslove sa strancima dosad je registrovala 7.926 migranata koji u 99 posto slučajeva nisu imali nikakve dokumente te im je uzela biometrijske podatke i pokušala utvrditi njihov identitet. Od početka ove godine u BiH ušlo je najviše migranata iz Pakistana (2.417), Sirije (1.393), Afganistana (980), Irana (oko 900), a da zatim slijede Irak, Libija i druge zemlje, kazao je Ujić.
Ocijenio je kako je riječ o mješovitim migracijama te da su na prvom mjestu ekonomski migranti koji najčešće dolaze iz Pakistana, Afganistana, Iraka i Irana.
Nema starijih osoba
Među migrantima je zabilježen manji postotak porodica i ranjivih kategorija, odnosno djece, a dosad nije zabilježe nijedan ulazak u BiH neke starije osobe, dodao je Ujić.
Kada je u pitanju protjerivanje, odnosno stavljanje pod nadzor migranata, BiH je ove godine pod nadzor stavila njih oko 300, a readmisijom iz Hrvatske prihvatila je 263 migranta.
"Nama migranti dolaze iz Europske unije (Grčka, Bugarska) i žele u drugi dio Unije. Stoga bi se EU trebala više pozabavi ovim problemom i sa zemljama zapadnog Balkana sudjelovati u njegovom rješavaju ", kazao je Ujić.
Upozorio je i kako zemlje iz okruženja ne daju prave podatke tako da se teško može reći hoće li biti povećan ili smanjen priljev migranata.
U zadnjih dvadesetak dana, dodao je, donekle je smanjen pritisak na granice tako da u BiH dnevno uđe između 40 i 60 migranata.
Uz to, ističe, BiH namjerava još više pojačati zaštitu svojih granica prema istočnim susjedima – Srbiji i Crnoj Gori, a već je angažovano ljudstvo iz drugih agencija koje pomaže Graničnoj policiji BiH.
Direktor Službe za poslove sa strancima smatra kako će se trend ilegalnih migracija nastaviti i da niko nema 'čarobni štapić' da taj problem odmah riješi.
Mišljenja je kako se nijedna država ne može sama boriti s ilegalnim migracijama, a pogotovo ne BiH.
(Fena)
