Dolaskom Trumpa na vlast u SAD-u i njegovom “neprijateljskom” politikom prema Kubi ideje revolucije postaju ponovo aktuelne.
Desetljećima mnogi Kubanci nisu mogli zamisliti život bez Fidela Castra, a malo se toga promijenilo od njegove smrti prije godinu dana – reforme napreduju sporo, a odnosi sa Sjedinjenim Državama su zamrznuti.
Na Kubi ne postoji nijedan spomenik, nijedna ulica koja se zove po Castru. To je bila njegova želja.
No godinu dana od njegove smrti 25. novembra 2016., Castrova prisutnost i dalje se itekako osjeća na karipskom otoku. Njegove ideje uče se u školama, a mnoge njegove izreke javno su dobro. Fotografije mu krase mnoge državne zgrade. Malo se toga promijenilo za Kubance od Castrove smrti.
“Mnogo prije no što je umro, Castro se povukao iz vladinih aktivnosti”, ističe Susanne Gratius, politologinja sa sveučilišta u Madridu, “ali je ostao simbolična ličnost i komentirao što se događa u politici.”
U početku je postojala nada da će predsjednik Raul Castro izaći iz bratove sjene i ubrzati reformski put koji je Fidel začeo, ali se to zasad nije dogodilo.
“Reformski je put trenutno ‘na ledu’. Zaustavljen je i put otvaranja prema Sjedinjenim Državama. Kubanska vlada trenutno ne želi eksperimentirati s tim”, smatra Bert Hoffmann, politilog s njemačkog Giga Instituta.
Trumpov novi „hladni rat“
“Dolaskom Donalda Trumpa u Bijelu kuću vratio se – hladni rat. To je ojačalo konzervativce na Kubi”, tvrdi taj stručnjak.
Trump je opozvao niz mjera svog prethodnika Baracka Obame koje su ublažile uslove u turističkom sektoru, te je zabranio poslovnu suradnju s kubanskim oružanim snagama koje kontroliraju velik dio sveukupne kubanske ekonomije.
Nakon tajanstvenih zvučnih napada na američu ambasadu u Havani, Washington je od tamo povukao velik broj svojih diplomata.
“Tu je Raul Castro najveći gubitnik”, naglasila je kubanska disidentica Yoani Sanchez na svom blogu 14ymedio.
Zatopljenje diplomatskih odnosa između Kube i SAD-a brzo je završilo, a “obje su se države vratile u vremena Hladnog rata”, tvrdi Sanchez.
Po vlastitoj najavi Raul Castro u februaru iduće godine namjerava odstupiti s funkcije predsjednika i otvoriti put mlađem naraštaju političara, što bi ujedno trebalo biti prvi put u gotovo 60 godina da otokom ne vlada netko iz obitelji Castro.
Fidelov neizbrisiv trag
Fidel je na Kubi ostavio neizbrisiv trag, pa mnogi stanovnici jednostavno ne mogu zamisliti život bez vođe revolucije.
Castro je za svoje pobornike junak koji je oslobodio Kubu, suprotstavio se SAD-u i predvodio napredak društva. Protivnicima je nasilni autokrat koji je gušio one s drugačijim idejama, nije dopuštao slobodne izbore i obustavio slobodu govora.
“Fidel Castro je umro kao sretan čovjek”, smatra talijanski novinar Gianni Mina koji je lično poznavao kubanskog predsjednika, a jednom i s njim imao intervju koji je trajao 16 sati. Mina tvrdi kako se nije puno toga promijenilo od Castrove smrti.
“Kuba je okrenuta prema sebi, kao što je to bila mnogo puta tokom svoje povijesti kako bi se uspjela samostalno održati. Država je nestala iz svjetskih medija, no vjerujem da Kubanska revolucija i dalje ima veliku važnost u Latinskoj Americi”, smatra talijanski novinar.
Castro je i dalje glavna ikona međunarodnih ljevičarskih pokreta. Njegovi su pobornici proslavili njegov rođendan u avgustu, jednako kao i predsjednici Venezuele i Bolivije Nicolas Maduro i Evo Morales.
Izvor: Agencije