Foto: BHRT
Znamo da izvozimo dobre proizvode, ali je pitanje kakve uvozimo. Inspektori imaju pune ruke posla, a domaći proizvođači kažu da jedemo tuđi otpad.
Uvoz nas je preplavio. Na policama, pijacama domaćeg voća i povrća skoro i nema. A uvozimo gotovo sve, marelice, trešnje, višnje, dinje, lubenice, smokve, ananas, jabuke, kruške, krompir, krastavce, paradajz… Sa polica uzimamo voće i povrće koje prevali i kontinente i kilometre.
VRAĆENE POŠILJKE
“Domaće se od uvoznog voća i povrća razlikuje po kvalitetu, količini pesticida, kontrolama, cijeni… Uvozimo nekvalitetno voće i povrće, sve ono što ne može proći na drugom tržištu ide u zemlje jugoistočne Evrope. Mi smo možda i najpogodniji za voće i povrće lošeg kvaliteta, znamo kakve su kontrole na granicama, da se ne vrše ili su rutinske. Bolje su kontrole nama u BiH, dolaze na naše plantaže, obilaze proizvođače, dobri su i savjetodavci… Prošao sam skoro cijeli svijet, sredstva koja nama nisu dostupna ili su zabranjena, to se tamo sve koristi… Više od 300 preparata nam je sad zabranjeno, a puno toga se, recimo, koristi u Turskoj, Španiji, zemljama koje su veliki proizvođači. Naša proizvodnja je dosta kvalitetnija. Uzimajte domaće voće i povrće iako možda nekad nije naoko lijepo, sigurno je ukusnije, kvalitetnije i bezbjednije”, kaže Dragoja Dojčinović, predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske.
Odranije upozorava kupce da traže da deklaracije budu na svim proizvodima, da se zna kad je šta proizvedeno, kad je šta zaklano, kad je ubrano, “da ne jedemo staru robu, iz hladnjača pod velikim količinama sredstava za čuvanje”.
Podsjetio je da je u martu ove godine Fitosanitarna inspekcija Republike Srpske zabranila uvoz dvije pošiljke jagoda težine 1.370 kilograma iz Albanije zbog potvrđenog povećanog sadržaja pesticida. Nešto prije toga, u Bosnu i Hercegovinu je zabranjen uvoz 27 tona krompira porijeklom iz Egipta.
“Sve pošiljke voća i povrća koje se uvoze podliježu obaveznim kontrolama i ne može se dogoditi da se uveze pošiljka a da prethodno nije pregledana. Definisani su zahtjevi kvaliteta koje proizvod mora ispunjavati da bi se mogao prometovati i ti parametri se kontrolišu putem laboratorijskih analiza. Za pošiljke za koje se analizom utvrdi da ne ispunjavaju osnovne uslove, zabranjuje se uvoz i nalaže njihovo vraćanje pošiljaocu ili uništavanje pod nadzorom nadležnog inspektora. Najveći rizik kod voća i povrća predstavlja nedozvoljena količina pesticida, mikotoksina i teških metala”, rekla je Dušanka Nikolić, portparolka Inspektorata Republike Srpske.
U ovoj godini je, govori Nikolić, prilikom uvoza nadležna fitosanitarna inspekcija za potrebe laboratorijskog ispitivanja uzela više od 800 uzoraka hrane biljnog porijekla, voća i povrća, koje se ispituje na prisustvo ostataka 170 aktivnih supstanci.
“U devet slučajeva je utvrđeno da uzorkovane pošiljke ne ispunjavaju propisane parametre bezbjednosti i kvaliteta. Kod šest je utvrđeno prisustvo pesticida iznad propisanih vrijednosti, dok je kod tri pošiljke utvrđeno da ne ispunjavaju parametre kvaliteta zbog truljenja i prisustva štetnih organizama”, kaže.
Ističe da inspektori posebnu pažnju posvećuju proizvodima sezonskog karaktera, koji se intenzivnije uvoze u određenom kraćem periodu. Napominje i da se za pošiljke od kojih su uzeti uzorci za analizu zabranjuje stavljanje u promet, distribucija ili prerada, sve do donošenja rješenja inspektora u skladu sa rezultatima laboratorijskog ispitivanja uzoraka.
“U slučajevima kada se analizama utvrdi neka nepravilnost, ne postoji rizik da je hrana konzumirana, jer nije ni bila dostupna potrošačima”, pojasnila je Nikolić.
HEMIJSKI HAZARDI
Direktor Agencije za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine Džemil Hajrić za Oslobođenje kaže da je voće i povrće koje dolazi na tržište BiH pod stalnom kontrolom.
“Agencija u saradnji s nadležnim organima provodi kontrolne programe tokom godine, a posebno onaj vezan za ostatke pesticida, što je jedan od značajnijih hemijskih hazarda koji može ugroziti voće i povrće. Rezultati koje mi dobijemo svake godine govore da je ono što je na tržištu BiH u skladu sa evropskim propisima i ona odstupanja koja se javljaju s vremena na vrijeme su takođe tu negdje procentualno kao i u zemljama članicama EU. U BiH postoji sistem koji može da odgovori adekvatno i da povuče kompromitovanu hranu sa tržišta. Naravno, incidentne situacije ili neusklađeni proizvodi se uvijek mogu javiti na tržištu, ne samo u BiH”, poručuje Hajrić.
Oslobođenje