Foto: AP
Ruske snage približile su se ukrajinskoj prijestolnici Kijevu u očitom nastojanju da okruže grad nakon salve zračnih napada na gradove i vojne baze širom države. Česte eksplozije artiljerije mogu se čuti u Kijevu u ranim satima subote, navodi agencija Reuters.
Invazija na Ukrajinu započela je rano u četvrtak raketnim napadima na gradove i vojne baze, da bi uslijedio kopneni napad sa više strana: sa istoka gdje su područja koja drže separatisti, iz Kima na jugu koji je Rusija anektirala 2014. i iz Bjelorusije na sjeveru.
Napad, koji je Zapad očekivao sedmicama, najveći je kopneni sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata, nije jasno koliko su ruske snage zauzele niti koliko tačno ima država. U nastavku donosimo ono što je poznato:
„Ove noći napadaju“
Sa sve jasnijim znakovima da ga Rusija želi svrgnuti, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je liderima EU-a videolinkom iz bunkera u četvrtak kao bi to mogao biti posljednji put da ga vide živog.
No, u petak je objavio videosnimak gdje se vidi sa višim savjetnicima ispred predsjedničkog ureda u Kijevu u poruci Ukrajincima da su ostali u prijestolnici.
Kasnije je apelirao na prekid vatre i upozorio, direktnim riječima, na predstojeći ruski napad u Kijevu i u gradovima širom države.
„Ove noći napadaju masovno, moramo izdržati večeras“, kazao je.
Marširanje ruskih trupa
Ruska vojska je u petak objavila da je okružila gradove Sumi i Konotop na sjeveroistoku Ukrajine, te kako „poduzima korake da osigura bezbjednost civila“.
General-major Igor Konašenkov, glasnogovornik Ministarstva odbrane Rusije, izjavio je kako su njihove snage do sada uništile 211 ukrajinskih vojnih položaja, među kojima je 17 komandnih centara, 19 sistema raketne zračne odbrane, 39 radarskih jedinica, 67 tenkova i šest ratnih aviona.
Ruska vojska je također objavila da je zauzela strateški aerodrom kod Kijeva što joj omogućava brzo okupljanja snaga za zauzimanje glavnog grada. Kasnije u petak, ruska vojska je objavila da je zauzela Melitopol, grad kod Azovskog mora, no to se nije moglo nezavisno potvrditi u trenu objave.
Ukrajinska vojska je objavila da je oborila ruski transportni avion Il-76 koji je nosio padobransku jedinicu kod Vasiljkiva, grada 40 km južno od Kijeva. Nepoznato je koliko je ljudi bilo na avionu, ali Il-76 može nositi do 125 padobranaca.
Osjećaj užasnog straha
Tokom drugog dana ruske invazije, užasnuti civili našli su se u opasnosti od granata koje su padale na neke stambene zgrade blizu Kijeva.
Waking to the second day of Russia’s invasion, horrified civilians found themselves at risk as artillery shells rained down on some residential buildings on Kyiv’s outskirts.
Novinar Al Jazeere Andrew Simmons iz Kijeva je javio kako tamo situacija rapidno „eskalira u svakom pogledu“.
„Napadi nisu samo iz zraka, kolone ruskih oklopnjaka idu prema gradu“, istakao je i dodao kako je „istinska mržnja u zraku“, te kako se „mržnja prema Putinu može napipati“.
„Nadalje, postoje brojna mjesta u gradu gdje ljudi mogu uzeti oružje po izboru, naročito AK-47, kako bi se branili i to je predsjednička politika. Zelenski želi da se svi bore. Ono što ćemo vidjeti kada ove ruske snage dođu do prijestolnice je žestoki otpor. Uglavnom se dijeli osjećaj ogromnog straha od onoga šta će se dalje dešavati“.
Ravina Shamdasani, glasnogovornica UNHCR-a, kazala je kako su uposlenici ovog ureda UN-a do sada potvrdili najmanje 25 pogibija i 102 slučaja ranjavanja civila, uglavnom od granata i zračnih napada. Iz UN-ove agencije za izbjelice navode kako se vjeruje da je više od 100.000 ljudi napustilo Ukrajinu, te kako bi „do četiri miliona moglo pobjeći u druge države, ako dođe do eskalacije situacije“.
Hiljade Ukrajinaca su u petak prešli u susjedne države na zapadu. Automobili su bili u kilometarskim kolonama na nekim graničnim prelazima, a vlasti Poljske, Slovačke, Mađarske, Rumunije i Moldavije su mobilizirale raspoloživo ljudstvo kako bi se osigurao smještaj, hrana i pravna pomoć.
Ruski veto na UN-ovu rezoluciju
Ruski ambasador uložio je veto na rezoluciju Vijeća sigurnosti u UN kojom se traži da Moskva odmah obustavi napad na Ukrajinu i povuče sve snage. Za ovu rezoluciju je bilo 11 država, Rusija je glasala protiv, a Kina, Indija i UAE su bili suzdržani.
Propast ove rezolucije, čiji je nacrt napravio SAD, otvara put pristalicama da traže glasanje za sličnu rezoluciju u 193-članoj Općoj skupštini UN-a gdje nema veta. Još nema naznaka kada bi se moglo glasati.
Iz UN-a planiraju poslati humanitarnu pomoć veću od milijarde dolara Ukrajini naredna tri mjeseca, objavio je UN-ov humanitarni šef u petak. Francuski predsjednik Emmanuel Macron kazao je kako se EU odlučila za ekonomsku pomoć „bez presedana“ Ukrajini od 1,5 milijardi eura.
Naznake o razgovorima za prekid borbi
Nade za pregovore nestajale su u petak nakon što je izgledalo da je prilika o razmatranju ponude Zelenskog da se Ukrajina postavi kao nesvrstana zemlja propala. Kremlj je prvo rekao da je spreman poslati delegaciju u Bjelorusiju, da bi potom promijenio stav i rekao kako bi više volio sastanak u Varšavi.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov govorio je kako je prekasno za to i kako je Zelenski trebao ranije pristati na razgovore. No, kasnije u petak je glasnogovornik ukrajinskog predsjednika Sergij Nikiforov na Facebooku objavio kako dvije strane dogovaraju vrijeme i mjesto razgovora.
Glasnogovornik State departmenta SAD-a Ned Price govori kako je ruska ponuda pokušaj vođenja diplomatije „pred pušćanom cijevi“ i kako vojska predsjednika Putina mora obustaviti bombardiranje Ukrajine ako zaista želi pregovore.
Američki predsjednik Biden i njegovi NATO partneri u petak su dogovorili slanje hiljada trupa kao pomoć zaštiti saveznika duž istočne granice Alijanse. Prije invazije, Zapad je odbacio ruski zahtjev da se Ukrajina ne primi u NATO, pa je to Putin iskoristio za opravdavanje invazije.
Lični apel pape
Papa Franjo je prekršio protokol u petak ličnom posjetom ruskoj ambasadi kako bi „izrazio zabrinutost zbog rata“ u Ukrajini.
Njegov izvanredni gest se vidi kao znak ljutnje zbog djelovanja Rusije i kao znak spremnosti da lično apeluje na prekid neprijateljstava.
Papa je do i od ambasade putovao malim bijelim automobilom, a zvaničnici Vatikana kažu kako nisu ranije znali za ovakvu inicijativu pontifa.
Sankcije protiv Rusije
U petak su SAD, Velika Britanija, Kanada i EU objavili kako će sankcionirati Putina i ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova. Evropska unija je jednoglasno dogovorila zamrzavanje njihove imovine.
Također su ministri EU-a kazali kako su dodatne sankcije i dalje moguće, uključujući izbacivanje Rusije iz glavnog sistema globalnih finansijskih transakcija SWIFT.
Glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Rusije Marija Zaharova kazala je kako su sankcije pokazale „potpunu bespomoćnost“ Zapada.
„Kome vi govorite? Nuklearnoj sili, velikoj državi, sa kime se to vi igrate“, istakla je ona.
Sportske sankcije
Rusiji je oduzeto domaćinstvo finalne utakmice ove sezone UEFA-ine Lige evropskih prvaka koja je trebala biti održana u Sankt Petersburgu, ali će domaćinstvo preuzeti Pariz.
Formula 1 izbacila je utrku za Veliku nagradu Rusije, koja se vozi u Sočiju, iz svog kalendara.
Međunarodna skijaška federacija objavila je kako se u Rusiji ove sezone neće više održavati takmičenja Svjetskog kupa, a i Evropsko prvenstvo u karlingu, koje je trebalo biti održano u ruskom Permu krajem godine, također će dobiti novog domaćina.
Međunarodna teniska federacija također je otkazala sve turnire koji su trebali biti održani u Rusiji.