Indeks percepcije korupcije Transparency Internationala za 2021. godinu pokazuje da stepen korupcije ostaje nepromijenjen širom svijeta. U posljednjih deset godina gotovo 86 posto zemalja zabilježilo je mali ili gotovo nikakav napredak.
Iako korupcija ima izrazito različite oblike od zemlje do zemlje, ovogodišnji rezultati pokazuju da su svi dijelovi svijeta u zastoju kada je u pitanju borba protiv korupcije u javnom sektoru.
Stanje širom svijeta
Indeks percepcije korupcije rangira 180 zemalja i teritorija prema njihovim percipiranim stepenima korupcije u javnom sektoru na ljestvici od nula što znači visoku korumpiranost, pa do 100 što označava zemlju bez korupcije.
Od osnivanja 1995. godine Indeks percepcije korupcije postao je vodeći globalni pokazatelj korupcije u javnom sektoru.
Svjetski prosjek percepcije korupcije stoji na 43 već deset godina za redom, odnosno percepcija korupcije u globalnom javnom sektoru nalazi se gotovo na sredini. Dvije trećine zemalja širom svijeta imaju percepciju ispod broja 50.
Među zemljama koje su zabilježile značajan pad u zadnjih deset godina nalaze se Australija, Bosna i Hercegovina, Turska, Sjedinjene Države, Filipini, Sirija, Venecuela i drugi.
Sa druge strane, zemlje poput Afganistana, Armenije, Austrije, Kine, Estonije, Južne Koreje značajno su se popravile u zadnjih deset godina. Među zemljama koje bilježe pad od 2012. godine od kada Transparency radi komparativnu analizu nalaze se Srbija, Slovenija, Mađarska, Izrael, Holandija i drugi.
Od represije nad pristalicama opozicije u Bjelorusiji, do zatvaranja medijskih kuća i organizacija za zaštitu ljudskih prava u Nikaragvi, smrtonosnog nasilja nad demonstrantima u Sudanu, ubijanje osoba koje se bore za zaštitu ljudskih prava na Filipinima ljudska prava i demokratija su ugroženi.
Zemlje poput Poljske i Mađarske nazadovale su, uz oštre udare na prava i slobodu izražavanja. Vlada Mađarske iskoristila je pandemiju COVID-19 za daljnju konsolidaciju političke kontrole i ograničavanje prava.
Druge koji su još uvijek pri vrhu poput Njemačke, Velike Britanije i Austrije suočile su se s ozbiljnim korupcijskim skandalima.
Politički lideri, navodi Transparency, iskoristili su pandemiju COVID-19 kao izgovor za smanjenje nadzora i odgovornosti za javnu nabavu i potrošnju inostrane pomoći od Albanije pa do Kirgistana.
Srbija ostaje na historijski niskoj ocjeni od 38 već drugu godinu za redom. Vlada, navodi Transparency, održava kontrolu utičući na medije, uznemiravajuće nezavisne kritičare i održavajući izbore koji nisu fer.
Najbolje i najgore
Na vrhu liste zemalja u kojima je najmanja percepcija korupcije u javnom sektoru su skandinavske zemlje Danska i Finska na broju 88, kao i Novi Zeland sa istim stepenom.
Somalija i Sirija sa 13, kao i Južni Sudan sa 11 ostaju zemlje u kojima je najveća percepcija korupcije u javnom sektoru.
Kada su u pitanju zemlje Zapadnog Balkana one se nalaze pri dnu ljestvice, odnosno bilježi se značajna percepcija korupcije u javnom sektoru. Kosovo ima 41, Sjeverna Makedonija 39. Srbija sa 38 ostaje na najlošijoj poziciji od 2012. godine, dok je Bosna i Hercegovina najgore rangirana sa 35.
Dvadeset i sedam zemalja zabilježile su historijsko loše rezultate, odnosno imaju visok indeks percepcije korupcije. Među njima su Kipar sa 53, Liban sa 24 i Honduras sa 23.
U posljednjoj deceniji 154 zemlje su ili zabilježile veći pad ili nisu napravile nikakav značajan napredak.
Šta je uzrok?
Kako navodi Transparency International zemlje koje krše građanske slobode, stalno imaju niže rezultate na indeksu percepcije korupcije.
“Kako napori u borbi protiv korupcije stagniraju i pogoršavaju se, ljudska prava i demokratija su na udaru”, navodi se u izvještaju Transparencija.
Dalje se navodi kako kontinuirano korištenje pandemije COVID-19 od strane vlada za narušavanje ljudskih prava i demokratija bi također moglo dovesti do oštrijih urušavanja širom svijeta u budućnosti.
Od 23 zemlje čiji je indeks percepcije značajno pao od 2012. godine, njih 19 je također zabilježilo pad i u ocjeni građanskih sloboda.
“Ljudska prava nisu samo nešto što bi bilo lijepo imati u borbi protiv korupcije. Autoritarni pristupi uništavaju nezavisne provjere i čine da antikorupcijski napori budu ovisni o hirovima elite. Osigurati da ljudi mogu slobodno govoriti i zajednički raditi na traženju odgovornosti od vlasti je jedini održivi put do društva bez korupcije”, rekla je Delia Ferreira Rubio, predsjednica Transparency Internationala.
Korupcija omogućava, navodi se u izvještaju o indeksu percepcije korupcije, kršenje ljudskih prava, pokrećući začaranu i eskalirajuću spiralu. Kako se narušavaju prava i slobode, demokratija opada i na njezino mjesto dolazi autoritarizam, što zauzvrat omogućava veći stepen korupcije.
“U autoritarnim kontekstima gdje kontrolu ima nekoliko ljudi, društveni pokreti su posljednja preostala kontrola moći. Kolektivna moć koju imaju obični ljudi iz svih sfera života je ta koja će u konačnici dovesti do odgovornosti”, kaže Daniel Eriksson, izvršni direktor sekretarijata Transparency Internationala.
Kako dalje?
Rezultati ovogodišnjeg istraživanja su pokazala da zemlje sa dobro zaštićenim građanskim i političkim slobodama općenito bolje kontrolišu korupciju. Osnovne slobode udruživanja i izražavanja ključne su u borbi za svijet bez korupcije.
Korupcija je možda višestruki problem, navodi Transparency, “ali to je problem koji znamo kako riješiti.”
Kako bi prekinuli začarani krug korupcije, kršenja ljudskih prava i demokratskog urušavanja, ljudi bi trebali od svojih vlada zatjevati da ukinu sva nesrazmjerna ograničenja slobode izražavanja, udruživanja i okupljanja uvedena od početka pandemije.
Dalje, trebaju se boriti protiv transnacionalne korupcije, nadzorna tijela poput agencija za borbu protiv korupcije trebaju biti neovisna između ostalog. Također, kako se navodi, u sklopu napora za oporavak od COVID-19, vlade moraju ispuniti svoja obećanja sadržana u deklaraciji Opće skupštine Ujedinjenih naroda iz juna 2021. godine da će u javnu nabavku uključiti mjere zaštite od korupcije.