BANJALUKA, MOSTAR – Stepen tolerancije u BiH nema prolaznu ocjenu, složili su se analitičari i građani povodom obilježavanja Međunarodne sedmice tolerancije, a čak i kad se povećaju međusobno uvažavanje i prihvatanje mišljenja drugog, predizborne aktivnosti to brzo naruše.
Govoreći sa aspekta čovjeka sa invaliditetom, Branko Suzić, predsjednik Saveza slijepih RS, kaže da u zadnje vrijeme tolerancije među ljudima nema.
“Ne mogu dati prolaznu ocjenu našem društvu za toleranciju. Izgleda da smo postali previše demokratično društvo koje sebi dozvoljava mnogo sloboda, da svako svakome može svašta reći bez ikakve odgovornosti i griže savjesti, bez sankcija, što nije dobro za moral društva”, kaže Suzić.
On ipak vjeruje da će se naše društvo okrenuti pozitivnim vrijednostima.
“Kada bi se po razvijenosti tolerancije ocjenjivalo bosanskohercegovačko društvo, izrekli bi sudove da se radi o društvu koje zaostaje u materijalnom razvoju, u kojem je visok stupanj kriminala i korupcije i u kojem je visok stupanj zavidnosti prema uspjehu drugoga. Vjerujem da je visoka razina netolerancije u BiH, što je posljedica djelovanja političke klase, etnonacionalnih političkih oligarhija koji tu toleranciju ciljano proizvode i postojeće stanje takvim prikazuju”, rekao je Slavo Kukić, doktor socioloških nauka i profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.
Zaključuje da je tolerancija imanentna na našem prostoru, a da je u BiH trenutno neprirodno stanje koje će vječno trajati.
Nada se da će izbori 2018. godine zapravo pokazati prve znake promjena prema prirodnom stanju ljudske zajednice.
Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle i politički analitičar, slaže se da visoka politika pokušava na sve načine spriječiti ljude u komuniciranju i međusobnom razumijevanju u vezi sa svim životnim segmentima.
“Živimo u državi koja nema izgrađenu empatiju prema žrtvama kao ljudskim bićima jer i njih dijelimo prema etničkoj osnovi. Ne treba graditi suživot, nego zajednički život i pokušati reafirmisati vrijednosti komšiluka, vratiti se u našu zajedničku istoriju i uvidjeti da je komšija imao posebnu vrijednost za svakoga jer je uvijek bio prvi kad je trebalo pomoći”, kaže Šehić.
Miodrag Živanović, profesor na Banjalučkom univerzitetu, kaže da je tolerancija u BiH čista egzotika.
“Zna se dogoditi da se stepen tolerancije poveća, ali čim počnu predizborne ili izborne aktivnosti, onda se ponovo igra na već istrošenu kartu, a koja još uvijek ima uticaj, a to su naše međusobne podjele”, pojašnjava Živanović, ističući da je to problem koji se neće riješiti u bližoj budućnosti.
Koalicija “Mržnja ne sada i ne ovdje” iz Gradačca u saradnji sa mladim aktivistima i učenicima povodom Sedmice tolerancije prigodnim je performansom i puštanjem balona s ispisanim porukama mira i tolerancije skrenula pažnju građana na poštovanje različitosti.
ANKETA
Šta je za vas tolerancija, a šta nije?
Vedran Mitrić, Tuzla
Tolerancija za mene predstavlja prihvatanje tuđih stavova, mišljenja, uvjerenja koja nisu kao naša.
Kada je u pitanju politika, tolerancije nema, u pitanju je samo interes.
Šefika Smajlagić, Banjaluka
Smatram da danas nismo dovoljno tolerantni, a trebalo bi da budemo, kako u privatnom, tako i u poslovnom smislu.
Uvijek je bitno da se popušta, jedno uvijek mora popustiti.
Šejla Dubičanac, Sarajevo
Tolerancija je za mene ovo što građani BiH trpe tešku situaciju u kojoj se nalaze kada je socijalni status u pitanju. A primjer netolerancije je za mene gunđanje Sarajlija na gradski prevoz, iako i nije tako loše.
Milan Kajmaković, Banjaluka
Smatram da je primjer tolerancije to što sam sada prihvatio da razgovaram. Pretpostavljam da smo manje tolerantni nego ranijih godina, zbog otežanih okolnosti življenja unazad nekoliko godina.
(Nezavisne)