Srijeda, 11 Decembra, 2024

Tajne škole tračak nade za djevojke u Avganistanu

Foto: Tanjug

U kući od cigle, desetine avganistanskih djevojčica sjede na plastičnim prostirkama sa sveskama u krilu tokom časa na kojem uče o nauci.

Više od godinu dana kuća u selu u južnoj provinciji Helmand poslužila je kao tajna škola za oko 40 tinejdžerki, piše Slobodna Evropa.

Među učenicama je Zarguna, koja je išla u 7. razred kada su talibani došli na vlast 2021. Ekstremistička grupa uskoro je zabranila djevojčicama iznad 6. razreda da idu u školu, uskrativši tako obrazovanje milionima ženske djece.

“Jako sam sretna da sam ovdje. Želim da učim kako bih mogla da služim svojoj zemlji”, rekla je četrnaestogodišnjakinja, čije ime je promijenjeno iz bezbjednosnih razloga.

Njena koleginica iz razreda, Palvaša, išla je u 9. razred kada joj je zabranjeno da ide u školu.

“Zašto djevojkama i ženama nije dozvoljeno da studiraju i rade kao dječaci i muškarci? Zar ih nije stvorio isti Bog?”, pita Palvaša, čije ime je promijenjeno kako bi se zaštitio njen identitet.

Stroge restrikcije na obrazovanje žena pokrenule su organizaciju tajnih škola širom Avganistana, uprkos velikom riziku po učenice i nastavnike. Ova mreža je nikla ponajviše na jugu zemlje, koji je uveliko plemenski i konzervativan i dugogodišnje uporište talibana.

Škola Zargune i Palvaše je dio mreže od 21 tajne škole za djevojke na jugu Avganistana koje vodi fond Pohana, nevladina organizacija koju je osnovala Vazma Toki, Avganistanka u egzilu i aktivistkinja za prava žena.

Toki, koja je pobjegla u Njemačku nakon što su talibani preuzeli vlast, rekla je da se u školama obrazuje oko 1.000 tinejdžerki, uglavnom iz provincija Helmand, Kandahar, Uruzgan i Zabul.

“Moj cilj u uspostavljanju tih škola jeste da pomognem nastavak obrazovanja djevojčica, naročito onih u zabačenim i nerazvijenim provincijama. Ako im bude pružena prilika, avganistanske djevojčice i žene imaju veliku žeđ za obrazovanjem”, rekla je Toki.

Fond Pohana zapošljava nastavnike iz Avganistana i isplaćuje im plate. Takođe obezbjeđuje udžbenike i pribor za učenike. U mnogim slučajevima škole rade u kućama.

Organizacija je nedavno proširila svoju mrežu tajnih škola na jugoistočne provincije Paktija, Kost i Lodžar, kao i na glavni grad Kabul.

Toki, koja dolazi iz Zabula, rekla je da je njen dugoročni cilj da se suprotstavi naporima talibana da “ispiraju mozak” djeci i iskorijene sve oblike sekularnog obrazovanja koji su napredovali u Avganistanu nakon što je invazija pod vodstvom SAD 2001. svrgnula prvi režim te ekstremističke grupe.

Otkako su ponovo došli na vlast, militanti su pretvorili veliki broj sekularnih škola, javnih univerziteta i centara za strukovno obrazovanje u islamske vjerske škole, što je dovelo do porasta broja medresa u zemlji.

“Talibani se plaše da, ako se Avganistanke obrazuju, one će odgajati djecu sa vrijednostima koje će ih spriječiti da postanu talibani”, kazala je ona.

Talibani su tvrdili da su njihove restrikcije na obrazovanje žena privremene. Ali, malo je znakova da će grupa ublažiti zabrane uprkos velikom pritisku međunarodne zajednice.

Talibani su u decembru 2022. zabranili ženama da idu na fakultet. Tokom protekle dvije godine grupa je ozbiljno ograničila pojavljivanje žena u javnosti, slobodu kretanja i pravo na obrazovanje i rad.

Nida Mohamad Nadim, talibanski ministar visokog obrazovanja, opisao je obrazovanje za djevojčice i žene kao neislamsko i suprotno avganistanskim vrijednostima.

Toki je rekla da je opravdanje talibana za ograničavanje obrazovanja za žene “puki izgovor”, kojim se namjerava da se ženama i djevojčicama uskrati jedno od njihovih najosnovnijih prava.

“Zabrana talibana na obrazovanje žena nije ukorijenjena u avganistansku kulturu, niti je suprotna islamu. Talibani su uvijek zagovarali ideju da su obrazovanje i rad zabranjeni za žene”, kazala je Toki.

Suprotstavljanje tvrdolinijaškim ubjeđenjima je teško u ruralnim dijelovima na jugu Avganistana, koji je duboko konzervativan i religiozan i gdje preovladava talibanska interpretacija islama, kaže ova dvadesetpetogodišnjakinja.

Kako bi ih ubijedila da dozvole lokalnim djevojkama da idu u tajne škole, Toki im je rekla da su učenja islama ključni dio kurikuluma. Ali učitelji u tajnim školama takođe podučavaju sekularne predmete, kao što su matematika, nauka i književnost.

Farišta uči u jednoj od tajnih škola u Helmandu koju vodi fond Pohana. Kaže da se avganistanske žene i djevojke suočavaju sa “veoma mračnom budućnošću” pod talibanima. Ali ona smatra da su tajne škole dale nadu mnogim učenicama.

“Sve djevojke ovdje su veoma motivisane i vrijedne”, rekla je Farišta, čije ime je promijenjeno iz bezbjednosnih razloga.

Učenice i nastavnice mogu biti uhapšene, zatvorene ili javno kažnjavane ako ih talibani otkriju. Od kada je došla na vlast, ekstremistička grupa je zatvarala aktiviste koji su zagovarali pravo na obrazovanje žena i djevojčica.

Farah, nastavnica u tajnoj školi u susjednoj provinciji Kandahar, rekla je da dobrobiti obrazovanja prevazilaze rizike.

“Ove škole su tračak nade u mraku”, kazala je Farah, čije ime je promijenjeno kako bi se zaštitio njen identitet.

Nezavisne

Povezane vijesti

AI i obrazovanje – Vrijeme klasike i sajberpanka

Foto: AI foto/Freepik Svijet neprestano prolazi kroz promjene. Za neke su potrebni vijekovi, dok neke stignu u treptaj oka. Vještačkoj inteligenciji (AI – artificial intelligence)...

Diplomatija u rukama profesora fizičkog, spoljnu trgovinu vodi menadžer s privatnog fakulteta

Foto: N1 

BiH se već godinama nalazi na začelju evropskih integracija, a vodeći ljudi u nadležnim ministarstvima pri Savjetu ministara BiH, koji bi trebalo da predstavljaju „lokomotivu“ u tom procesu, po svojoj stručnosti više su kompetentni za rad sa đacima u fiskulturnim salama ili namještene kancelarijske poslove za one s diplomama sa privatnih fakulteta.

Popular Articles