Prema posljednjem izvještaju Agencije za bankarstvo FBiH za 2017. godinu, banke u FBiH su prošle godine zabilježile dobit u iznosu od 240 miliona KM, što je za 39 posto ili 67 miliona KM više u odnosu na kraj 2016. godine i predstavlja najbolji ostvareni rezultat do sada.
Treba napomenuti da je druga po visini dobit ostvarena 2016. u nivou od 173 miliona KM, a zatim slijedi dobit ostvarena u 2015. godini (117 miliona KM). Evidentno je stoga da su posljednje dvije godine bile izuzetno profitabilne za banke. Pitanje je stoga kako su banke ostvarile odlične finansijske rezultate uprkos činjenici da kamatne stope bilježe pad nekoliko godina.
Formula profitabilnosti
Pozitivan finansijski rezultat od 247 miliona KM ostvarilo je 13 banaka i isti je veći za 17 posto ili 36 miliona KM u odnosu na 2016. godinu. Istovremeno, gubitak u poslovanju u iznosu od sedam miliona KM iskazan je kod dvije banke i isti je za 81 posto ili 31 milion KM manji nego prethodne godine.
Od ukupno ostvarene dobiti (247 miliona KM) 66 posto ili 162 miliona KM se odnosi na dvije najveće banke u sistemu i to Unicredit i Raiffeisen banka, čiji je udio aktive u bankarskom sektoru 46,5 posto, dok se gubitak od sedam miliona KM odnosi na dvije banke i to ASA banka i Procredit banka. Analitički podaci pokazuju da ukupno osam banaka ima bolji finansijski rezultat (za 82 miliona KM), dok sedam banaka ima lošiji rezultat (za 15 miliona KM).
Kako se ističe u izvještaju Agencije za bankarstvo FBiH, ukupna profitabilnost rasla je po osnovu povećanih prihoda od naknada za izvršene usluge, smanjenje kamatnih rashoda i povremenih jednokratnih prihoda.
– Ukupan prihod bankarskog sistema u 2017. godini iznosio je jednu milijardu KM i za šest posto ili 57 miliona KM je veći nego u 2016. godini, neto kamatni prihod iznosio je 605 miliona KM, s rastom od tri posto ili 18 miliona KM i učešćem u strukturi ukupnog prihoda od 59 posto. Operativni prihodi, kao druga komponenta ukupnog prihoda, imali su rast od 10 posto ili 39 miliona KM, iznosili su 422 miliona KM, što je učešće od 41 posto u strukturi ukupnog prihoda. Na strani rashoda, ukupni nekamatni rashodi su smanjeni za 2 posto ili 13 miliona KM i iznosili su 754 miliona KM – stoji u izvještaju.
Drugim riječima, većina rasta dobiti banaka rezultat je rasta prihoda na strani raznih naknada za izvršene usluge. Kako su se prihodi od kamatnih stopa smanjivali, banke su “zavukle ruke” u džep građana i time ostvarile rekordnu dobit. Slična situacija se dogodila i 2016. godine kada je prihod od naknada rastao više nego kamatni prihodi.
S obzirom na to da su se prihodi od kamata ustabilili i nisu zabilježili veći rast tokom protekle godine, banke u FBiH su način povećanja prihoda našle u rastu cijena naknada. Naknada za obradu neosnovane reklamacije, naknada za prelazak iz većeg u manji paket, otkaz usluge mobilnog bankarstva, potvrde o stanju duga, analitičke kartice, izjave i razni drugi dokumenti i usluge papreno koštaju građane BiH.
Legalna pljačka građana
Nije sporna činjenica da banke za određene zahtjeve i usluge imaju stvarne troškove, ali postoji niz nelogičnosti u velikom broju naknada koje se u iznosu ne razlikuju mnogo od banke do banke, skoro kao da postoji prećutna, da ne kažemo kartelska, saglasnost o ovoj temi. Faktor je o ovoj paradoksalnoj situaciji izvještavao i ranije.
Naprimjer, za slučaj da se korisnik usluga banke odluči požaliti i uputiti reklamaciju a banka odluči da je reklamacija neosnovana, korisnik je dužan platiti 20 KM. Drugim riječima, ako dotični korisnik ima prosječnu plaću od 800 KM na osnovu 22 radna dana, on će morati raditi skoro pola dana samo da zaradi tih 20 KM jer se usudio uputiti reklamaciju banci. S obzirom na finansijsku nepismenost mnogih građana BiH, ali i kompleksne bankarske procedure, ovih 20 KM je dodatna, a možda i odlučujuća barijera da se klijenti i ne usude uputiti reklamaciju banci niti dovesti u pitanje njene odluke.
Ugovaranje SMS info usluge je besplatno, ali se otkaz SMS info usluge u mnogim bankama plaća 10 KM. Naknade za prelazak iz manjeg u veći paket su besplatne, ali je naknada za prelazak iz većeg u manji paket oko 10 KM. Ovo je samo djelić raznih tarifa i naknada koje u eri kada je tehnologija automatizovala mnoge procese u bankama djeluju bezobrazno visoke.
Dok se banke bogate, pitanje je šta u čitavoj situaciji radi i Agencija za bankarstvo FBiH. Umjesto da vodi računa i o neopravdano visokim naknadama, ova institucija ima “preča” posla. Da li se po ovom pitanju ponavlja i slučaj rasta cijene goriva kada naftašima niko ne može zabraniti bezobrazno visoko povećanje cijene goriva, ostaje da se vidi.
(Faktor)