Zemlje Balkana još nisu članice Evropske unije, iako su neke odmakle na tom putu. Ali, baš zato je vladavina prava značajno drugačija nego u zemljama EU, pa naši sagovornici smatraju da bi to mogao biti jedan od najvažnijih motiva ulaganje Kine i njenih kompanija na ove prostore.
Profesor Vjekoslav Domljan, rektor Sarajevo School of Science and Technology (SSST), ističe da Kina ima interesa da se etablira na najvećem tržištu svijeta, tj. u Evropskoj uniji, a mi dođemo kao most.
“Put do EU vodi i preko mekog trbuha, tj. Balkana, pa Kini Bosna i Hercegovina može biti interesantna kao karika u tom lancu, no daleko manje nego Srbija, na koju otpada 80 posto kineskih investicija u zemlje Balkana koje nisu članice EU. Sa druge strane, stopa štednje, pa tako i investicijskog potencijala bh. ekonomije je jako niska, pa bi bh. vlastodršci vrlo rado prihvatili inokapital za razvoj infrastrukture. Imajući u vidu neodgovornost bh. politike spram građana, nepostojanje stručnih znanja npr. za provođenje costbenefit analize ili ugovaranja projekta iz oblasti projektnih financija, netransparetnost procedura javnih nabavki itd. nije teško predvidjeti šta bi se moglo desiti. Konačno, postoje iskustva primjerice s infrastrukturnim ulaganjima Kine u Crnu Goru”, kaže Domljan.
Direktor Istraživačkog centra MANS iz Crne Gore Dejan Milovac napominje da se ne radi o kineskim investicijama u konkretnu zemlju, već o investicionim kreditima koji su nerijetko uslovljeni obavezom zemlje primaoca kapitala da, u postupku realizacije projekta za koji se kredit uzima, bude angažovana kineska kompanija.
“Iskustvo Crne Gore pokazuje dosta toga kada su u pitanju projekti koji se finansiraju iz kineskih kredita, a u prvom redu govorimo o ozbiljnom nedostatku transparentnosti, katastrofalnom odnosu prema životnoj sredini i potpunom odsustvu bilo kakve nezavisne kontrole kompletnog projekta, što su sve preduslovi za bujanje korupcije”, kazao je Milovac.
On podvlači da je ogroman dio informacija o tome kako je građen crnogorski autoput i dalje pod velom tajni zbog odnosa između kineskih kreditora i crnogorskih vlasti, koji se u prvo vrijeme zasnivao na zajedničkom interesu da javnost bude što manje upoznata sa pojedinostima vezanim za autoput. Kasnije se to skrivanje informacija, dodaje Milovac, pravdalo brojnim sporovima koji su uslijedili nakon okončanja završetka projekta.
“Crnogorski građani i dalje nemaju konačnu informaciju koliko ih je koštao kilometar autoputa, u prvom redu zbog i dalje otvorenih sporova između kineskog izvođača i crnogorske vlade, ali i zbog još neutvrđene odgovornosti za devastaciju životne sredine za koju još ne znamo koliko će da košta. Ukratko, veliki novac otvara ogroman prostor za korupciju, što uz nedovoljno razvijene institucije, kakve su i dalje crnogorske, predstavlja recept za katastrofu čiju će cijenu u konačnom platiti crnogorski građani”, naglašava Milovac.
Na pitanje koji je rizik otplate kineskih kredita i treba li biti oprezan u smislu da će Kina, u slučaju nemogućnosti zaduženih država da servisiraju dug, svoja potraživanja prema njima pretvoriti u kapital, Domljan odgovara da bi se pitanje moglo i obrnuti: Šta ako Kina ne bude mogla da naplati dug?
“Niko ne ulaže kapital da bi ga otpisao. Dakle, interes je kreditora da mu se novac vrati i to oplođen. Sa druge strane, interes BiH je da dobije novac po što povoljnijim uvjetima i da ga uloži tamo gdje će se najbolje oploditi ili barem gdje će polučiti najveće efekte uklanjanja uskog (infrastrukturnog) grla. Da li bh. građani i opozicija guraju poziciju da djeluje u tom pravcu? Prema tome, pitanje rizika otplate treba postavljati u izbornim bazama i parlamentima, a ne tek u medijima, jer će njima doći račun na naplatu, kaže Domljan.
Milovac navodi da se Crna Gora odrekla suverenosti, odnosno državnog imuniteta na eventualne buduće sporove sa kineskom EXIM bankom, u slučaju da ne bude u mogućnosti da servisira kredit za autoput.
“Ono što je važno napomenuti u crnogorskom slučaju, jeste činjenice da je u ugovor o preferencijalnom zajmu ugrađen niz klauzula kojima je zaštićen interes EXIM banke, a jako malo javni interes, što je bila dužnost Vlade Crne Gore. Ovo se u prvom redu odnosi na mogućnost da EXIM banka aktivira jednokratnu isplatu kredita u slučaju da njene procjene pokažu da Crna Gora nije u mogućnosti da uredno servisira kredit. Takođe, tu je i mogućnost da banka naše kreditno zaduženje proda trećem licu, što bi Crnu Goru izložilo novim ekonomskim rizicima, možda i geopolitičkim rizicima”, upozorava Milovac.
U prvoj polovini godine na izmaku spekulisalo se da, kada je u pitanju obnova sarajevske tramvajske pruge, postoje tajni ugovori. Ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Adnan Šteta tada je naglasio da tajni ugovori sa EBRDom i izvođačem radova ne postoje. Šteta ističe da se od toga željelo napraviti političko pitanje.
“Tretman svih međunarodnih ugovora u BiH je identičan. Za sve ugovore koji se rade u KS, FBiH, bilo kojem drugom kantonu, BiH, koji imaju međunarodni karakter zna se red koraka, tako da tu ne može ništa biti tajanstveno. Ne postoji mogućnost sakrivanja detalja, ugovor je međunarodnog karaktera i on poštuje sve zakonske odredbe države BiH, EU”, tvrdi ministar.
Profesor Domljan podsjeća da naša zemlja nije članica WTOa niti EU, no ipak mora poštivati barem pravila EU, jer je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU, pa tako i pravila EU o investicijama, socijalnim i okolišnim standardima, kao i to da su javne nabave transparentne i otvorene za sva poduzeća, tuzemna i inozemna, na osnovu nediskriminacije i jednog postupanja.
“U Izvješću Europske komisije o BiH za 2022. ponavlja se da su javne nabavke podložne nepravilnostima i osjetljive na korupciju u toku procesa nabave i implementacije ugovora. Konkretno se kaže: ‘Selektivno i netransparentno vođenje sudskih postupaka u predmetima korupcije u javnim nabavkama razlog je za veliku zabrinutost.’ Ovome se nema šta dodati, a slučaj pruge je tek ilustracija onoga što će uslijediti”, kaže Domljan.
Edin Barimac Nezavisne