Foto: Avaz
Devastacija prostora i bespravna gradnja povećavaju rizik od klizišta nakon svake obilnije kiše i povećavaju rizik po živote i imovinu stanovnika BiH. Tačan broj rizičnih lokacija u našoj zemlji se ne zna, ali se procjenjuje da ih je samo u FBiH više od 8.000, među kojima je gotovo 2.000 aktivnih klizišta.
Posljednje intenzivne padavine pokrenule su veliko klizište u naselju Strupina kod Maglaja, koje prijeti stambenim objektima, rezervoarima s vodom, ali i dionici Koridora 5C Medakovo – Ozimice. Načelnik ove općine Maid Suljaković pojašnjava da je novo klizište aktivirano nasuprot prethodnog u Mladoševici, kojim je zahvaćeno gotovo 150.000 kvadratnih metara zemljišta.
– Potencijalno je ugroženo nekoliko objekata, a ponajviše autocesta. Izvođač radova je već počeo sa sanacijom. Za ogromno klizište, pokrenuto prošle godine, urađena je potrebna dokumentacija, a vrijednost sanacionih radova procijenjena je na oko milion maraka. Očekujemo potpisivanje ugovora s „Autocestama“, a oni čekaju odobrenje Evropske investicione banke, nakon čega će „Čengiz“ početi sa radovima – kaže Suljaković.
Samo na području ove općine evidentirano je više od 140 klizišta. Suljaković kaže da su preventivne mjere uvijek mnogo jeftinije, ali da općinski budžeti nisu dovoljni za takve aktivnosti.
– Ne postoje adekvatni fondovi, a općine imaju najmanje budžete. Mi predvidimo svake godine od 50.000 do 100.000 KM za preventivne radove, radimo na drenažnim kanalima, odvodnji voda, potpornim zidovima, ali potrebna su daleko veća sredstva koja moraju biti uvezana od FBIH i kantona, pa bismo na taj način sigurno mogli spriječiti većinu klizišta – ističe Suljaković.
Do 2017. godine, do kada je radio u Zavodu za izgradnju KS, na području ovog kantona bilo je registrirano 851 klizište, kaže građevinski inžinjer i stručnjak za sanaciju klizišta Fuad Babić. Do danas, broj rizičnih tačaka narastao je na više od 1.140, ali se na sanaciji nije uradilo ništa.
– Bespravna gradnja je najveće zlo koje je zadesilo BiH, a Sarajevo pogotovo. Prije devet godina imali smo više od 50.000 bespravno izgrađenih objekata u KS. Svako je gradio kako mu je bio ćeif i stvorio idealne uvjete za pojavu klizišta. Od ukupnog broja, samo pet posto klizišta izazvali su prirodni fenomeni i nešto što je od Boga dato. Prije par dana sam bio u Ugorskom, u ulici Muje Šete. Isključivi krivac za pojavu klizišta tamo je narod koji je zacijevio neki potok, koji se začepio, pa se formirala klizna ravan i pojavilo se klizište – pojašnjava Babić.
Upozorava na opasnost od klizišta na Curinim njivama, iznad kojih se nalazi staro, umireno klizište Kneginjac iz 70-ih godina, koje je bilo okidač.
– Vidjeli smo šta se desilo u Jablanici. Klizišta su elementarne nepogode s nepredvidivim, katastrofalnim posljedicama po ljude i njihovu imovinu. Svojevremeno sam svim opštinama u KS podijelio preventivne mjere protiv klizišta. Pokojni prof. dr. Zlatko Langof je napravio fenomenalne skice zašto nastaje klizište i kako ga spriječiti. Sve je urađeno školski i ostavljeno, a zašto se ništa ne radi, ne znam – ističe Babić.