Medvjedi sve češće upadaju u sela, pa čak i u gradska naselja od Banjaluke do Trebinja, a uskoro bi im se mogli pridružiti i lisice i vukovi, upozoravaju upućeni.
Samo u posljednje dvije godine u Banjaluci su ubijena dva medvjeda, zbog upada u selo Rekavice i u gradsko naselje Lazarevo, ali i zbog nespremnosti nadležnih za adekvatniju reakciju, poput uspavljivanja zaštićenih životinja.
U Krajini, Podrinju i Hercegovini medvedi napadaju štale i košnice, divlje svinje haraju poljima kukuruza, a zimi i vukovi prilaze sve bliže kućama.
Stručnjaci i lovci upozoravaju da bi taj trend mogao da se nastavi, zbog klimatskih promena, uništavanja šuma, ali i zato što se, kako kažu, sve poremetilo i izokrenulo, pa „više ni divljač nije divlja“.
Vukašin Vojnović, dugogodišnji lovac i bivši predsjednik Lovačkog savez RS, tvrdi da je problem i to što su lovci „razmazili“ divlje životinje, pretjeranim i neadekvatnim prihranjivanjem, naročito zimi.
– Poremetili smo im prirodni način ishrane i preživljavanja. Iznosimo na hrnilišta uginulu stoku, krave i svinje, pa se posle čudimo što medvjedi ne spavaju zimski san, nego izlaze u sela i napadaju stoku – kaže Vojnović.
Tvrdi da ni divlje svinje „više nisu više divlje“, jer se prase u svako doba godine, te da se ni srne više ne tele samo u rano proljeće, što je prirodno, nego i čak u avgustu. Dodaje da i uništavanje šuma i staništa divljači remeti prirodnu ravnotežu i dovodi šumske životinje u sela.
– To što Prijedor i Banjaluka prelaze na grijanje drvetom može uništiti, ako ne šumu, onda sigurno grmlje i šiblje, prirodna staništa sitne divljači, poput fazana i zečeva. Kada oni izađu iz svojih staništa za njima kreću i oni koji ih love i njima se hrane, poput lisica ili vukova – kaže Vojinović.
Šume su pretrpele velike gubitke ne samo zbog planske i divlje sječe i spore obnove, nego i zbog požara.
Prema podacima Centru za gazdovanje kršom „Šuma RS“ samo u istočnoj Hercegvoini od početka godine je u 36 požara izgorjelo više od 7.000 hektara šibljaka, borovih šuma i niskog rastinja.
Podaci o ukupnim gubicima zbog šumskih požara još nisu sistematizovani, ali prema podacima Vatrogasnog saveza RS godišnje u RS izbije 8.000 do 11.000 požara, a najčešće planu upravo šume i nisko rastinje.
Divlje svinje u napuštenim selima
Mr Branisalv Cvjetković sa šumarskog fakulteta u Banjaluci ističe da sve češće napuštena, razorena i opustjela sela zarastaju u šiblje i šumu sa takozvanim pionirskim zajednicama breza i jasika.
Kako svjedoče preostali stanovnici tih sela, upravo nekadašnja domaćinstva zarasla u grmlje, privlače sitnu divljač, ali i divlje svinje, kojima je to “stanica i sklonište” u pohodu na polja.
– Živ ne možeš ostati od divljih svinja, cirkus prave u kukuruzima. Ne boje se više ni ljudi ni pasa, sve uništiše – jada se Mirko Gubo, iz sela Cerici kod Banjaluke, gde živi svega 17 stanovnika, a većina kuća je napuštena.
(EuroBlic)