Foto: Oslobođenje
Za Milorada Dodika, Sud BiH neustavan. Međutim, srpski predstavnici u Sarajevu, članovi vladajuće koalicije u Srpskoj, taj sud zvanično priznaju kao „sudsku vlast na nivou BiH“.
Klub poslanika SNSD i Srpski klub u parlamentarnu proceduru PS BiH uputili su Prijedlog zakona o Sudu BiH koji je odavno predmet usaglašavanja koalicije na nivou BiH. U njegovom drugom članu se kaže da „sudsku vlast na nivou Bosne i Hercegovine vrše Sud BiH i Apelaciono odjeljenje kao posebno odjeljeljenje u Sudu BiH“.
-Sud BiH je nadležan da sudi u prvom stepenu, a Apelaciono odjeljenje sudi u drugom stepenu i odlučuje o drugim pitanjima propisanim ovim zakonom – piše u zakonu.
Podsjećamo da je Narodna skupština nedavno održala žustru raspravu na 11. posebnoj sjednici, a 7. usvojeni zaključak glasi: „Osuđujemo i odbacujemo korištenje Suda i Tužilaštva BiH kao instrumenta kojima se nastoji nametnuti primjena odluka tzv. visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH koje su u suprotnosti sa odredbama Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH i njegovih aneksa IV i X“.
–BiH će izgubiti na neustavnom Sudu BiH u političkom procesu koji se vodi protiv mene kao predsjednika Republike Srpske i direktora Službenog glasnika RS Miloša Lukića – jedna je od Dodikovih izjava.
Međutim, u Sarajevu, u institucijama BiH, druga priča. U Prijedlogu zakona piše da se „Sud Bosne i Hercegovine i Apelaciono odjeljenje osnivaju i ukidaju zakonom“. (Ne)ustavnost se nigdje ne pominje
U Prijedlogu piše da će sjedište Apelacionog odjeljenja biti u Banjaluci. To je teza koju odavno zastupa vlast predvođena Dodikom, a ujedno to je jedna od tački sporenja vlasti na nivou BiH, koju čine koalicija okupljena oko SNSD, zatim HDZ BiH i sarajevska „trojka“.
– Ukupan broj sudija u Sudu BiH i Apelacionom odjeljenju utvrđuje Visoki sudski i tužilački savjet BiH. Sastav Suda BiH i Apelacionog odjeljenja odražava sastav naroda BiH, u skladu sa članom IX stav 3. Ustava BiH – piše u dokumentu.
Nadležnost
Sudije imaju imunitet u skladu sa Zakonom o VSTS, a za štetu koju sudije učine strankama u vršenju službene dužnosti odgovara BiH.
Stvarna nadležnost Apelacionog odjeljenja je da odlučuje o žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Krivično odjeljenje Suda BiH; žalbama protiv presuda ili odluka koje donese Upravno odjeljenje Suda BiH; vanrednim pravnim lijekovima protiv pravosnažnih odluka koje su donijela odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine, osim zahtjeva za ponavljanje postupka.
Takođe, Apelaciono odjeljenje nadležno i za: rješavanje po prigovorima na kršenje Izbornog zakona BiH te propisa koje donosi CIK BiH; rješavanje u svim drugim predmetima kada je to predviđeno zakonom Bosne i Hercegovine.
Nadležnost Suda BiH
Sud BiH je nadležan da u prvom stepenu sudi za krivična djela propisana Krivičnim zakonom BiH i drugim zakonima koje je usvojila PS BiH.
Kako se nalje navodi, nadležnosti Suda BiH je takođe da:
a) zauzima stav vezan za sprovođenje zakona BiH i međunarodnih ugovora na zahtjev bilo kojeg suda entiteta ili bilo kojeg suda Brčko Distrikta kojem je povjereno sprovođenje zakona BiH;
b) Sud BiH je takođe nadležan za donošenje praktičnih uputstava za primjenu krivičnog materijalnog prava BiH iz nadležnosti Suda BiH u vezi s krivičnim djelima genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i kršenje zakona i običaja rata, te pojedinačnom krivičnom odgovornošću vezano za ova djela, ili na zahtjev bilo kojeg suda entiteta ili suda Brčko Distrikta;
c) odlučuje o pitanjima koja se tiču provođenja međunarodnih i međuentitetskih krivičnih propisa, uključujući i odnose sa Interpolom i drugim međunarodnim policijskim organima, kao što su transfer osuđenog lica, izručenje i predaja lica, koje druga država odnosno međunarodni sud ili tribunal zahtijevaju od bilo kojeg organa na teritoriji BiH;
d) rješava sukob nadležnosti između sudova različitih entiteta, između sudova entiteta i Suda Brčko Distrikta BiH, te između Sud BiH i bilo kojeg drugog suda, isključivo na prijedlog suda entiteta ili suda Brčko Distrikta;
e) odlučuje o ponavljanju krivičnog postupka za krivična djela predviđena zakonima BiH i drugim zakonima koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH.
Upravna nadležnost
Sud BiH je nadležan da odlučuje po tužbama protiv konačnih upravnih akata, odnosno kada se radi o ćutanju uprave institucija, organa, javnih agencija i javnih korporacija na nivou BiH, institucija Brčko Distrikta BiH i drugih organizacija utvrđenih zakonom koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH, donesenih u vršenju javnih ovlašćenja.
Kako se navodi u Prijedlogu zakonam, za koga u vladajućoj koaliciji kažu da je usaglašen oko 98 odsto, Sud BiH je naročito nadležan da ocjenjuje zakonitost pojedinačnih upravnih akata institucija i organa na nivou BiH, rješava imovinske sporove između BiH i entiteta, između BiH i Brčko Distrikta BiH, između entiteta, između entiteta i Brčko Distrikta i između institucija BiH koji su povezani sa vršenjem javnih ovlašćenja.
Takođe je nadležan za rješavanje sukob nadležnosti između sudova različitih entiteta i sudova entiteta i sudova Brčko Distrikta, te između Suda BiH i bilo kojeg drugog suda, isključivo na prijedlog suda entiteta ili suda Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Opšta i proširena sjednica
Opštu sjednicu Apelacionog odjeljenja čine predsjednik i sve sudije tog odjeljenja. Opšta sjednica odlučuje o svim pitanjima bitnim za funkcionisanje Apelacionog odjeljenja, izuzev onih koji su ovim zakonom izričito stavljeni u nadležnost predsjednika ili drugog lica ili tijela Apelacionog odjeljenja.
Zа punоvаžnоst оdlučivаnjа u оpštој sјеdnici pоtrеbnо је prisustvо nајmаnjе dviје trеćinе sudiја, а оdlukе sе dоnоsе vеćinоm glаsоvа prisutnih sudija. Sudija se ne može suzdržati od glasanja, ali može izdvojiti mišljenje.
Apelaciono odjeljenje mоžе оdržаti i prоširеnu sјеdnicu kојu činе predsjednik i sudiје tog odjeljenja, predsjednik Suda BiH i predsjednici odjeljenja Suda BiH.
Nа prоširеnој sјеdnici rаzmаtrајu sе аktuеlnа pitаnjа sudskе prаksе, аnаlizirа pоtrеbа zа stručnim usаvršаvаnjеm sudiја, stručnih sаrаdnikа, viših stručnih sаrаdnikа i stručnih savjetnika, te оbаvlјајu drugi pоslоvi оdrеđеni zаkоnоm. Zа punоvаžnоst оdlučivаnjа u proširenoj sјеdnici pоtrеbnо је prisustvо nајmаnjе dviје trеćinе sudiја, а оdlukе sе dоnоsе vеćinоm glаsоvа prisutnih sudija.
Način rada
Sud BiH i Apelaciono odjeljenje sude u vijećima sudija, osim ako je zakonom propisano da sudi sudija pojedinca. O redovnim i vanrednim pravnim lijekovima izjavljenim na odluke Suda BiH odlučuje Apelaciono odjeljenje u vijeću sastavljenom od troje sudija. Sastav vijeća utvrđuje se Poslovnikom Apelacionog odjeljenja.
Budžet
Sud i Apelaciono odjeljenje imaju svoj budžete, koji su sastavni dio Budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza.
–Predsjednik, sudije i zaposleni u Sudu BiH zadržavaju sva prava stečena prije stupanja na snagu ovog zakona. Sudije koje su raspoređene u Apelaciono odjeljenje Suda BiH koje je osnovano u skladu sa Zakonom o Sudu Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik BiH”, br. 49/2009 – prečišćen tekst, 74/2009 – ispravka i 97/2009), a koje od strane Savjeta ne budu imenovane kao sudije u Apelacionom odjeljenju osnovanom u skladu sa ovim zakonom, ostaju da rade u Sudu BiH osnovanom u skladu sa ovim zakonom kao sudije. Predsjednik Apelacionog odjeljenja može u sporazumu sa predsjednikom Suda BiH preuzeti zaposlene uz njihovu saglasnost, na istu ili sličnu poziciju koju to lice ima u Sudu – navodi se u prelaznim i završnim odredbama.
Početak rada
Ministarstvo finansija i trezora BiH i Ministarstvo pravde BiH obavezuju se da najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona obezbijede potrebne materijalno-finansijske uslove za početak rada Apelacionog odjeljenja. Zatim, VSTS je dužan u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti Odluku o potrebnom broju sudija u Apelacionom odjeljenju,a zatim provesti konkursnu proceduru.
Zvaničan status ovog Prijedloga zakona je – čeka na pokretanje procedure.