Rad rudnika boksita, koji se nalazi u blizini Lušci Palanke, dvadesetak kilometara od Sanskog Mosta, došao je u pitanje zbog odluke Općinskog vijeća u tom gradu kojom se određuju vodozaštitne zone.
Ovom odlukom, koja je donesena protekle godine, propisuju se rigorozne mjere zaštite izvorišta rijeka Zdena i Dabar, s kojih se obavlja snabdijevanje pitkom vodom, pa i zabrana eksploatacije mineralnih sirovina na širem području Palanačkog polja, gdje se nalaze rudokopi boksita.
Istraživanjima koja su provedena prije više decenija ustanovljeno je kako se pomenuti izvori vodom snabdijevaju upravo s pomenutog polja, koje je njihova vodoakumulacijska zona.
U preduzeću Rudnik boksita Jajce iz istoimenog grada, koje je dobilo pravo da obavlja površinsku eksploataciju boksita, kažu kako su, poslije inspekcijskog nadzora, bili primorani sve poslove zaustaviti u martu ove godine, te da im je dosad nanesena šteta u visini od dva miliona maraka, a na ovaj način je i pet zaposlenih ostalo bez posla.
U Rudniku boksita Jajce su nezadovoiljni razvojem situacije i kažu kako ozbiljno razmišljaju da podignu tužbe protiv općine Sanski Most i Unsko-sanskog kantona, te traže nadoknadu pretrpljene štete.
Direktor tog preduzeća Tihomir Radovac ističe kako su u proteklim godinama vršili istraživanja nalazišta boksita, te su za to pribavili sve potrebne dozvole, uključujući i onu koncesionu.
Dodaje kako su planirali proširenje proizvodnje i povećanje broja zaposlenih sa sadašnjih pet na trideset, među kojima bi bio najveći broj radnika iz povratničke populacije.
“Indirektno, broj zaposlenih bio bi i veći, jer bi posla imali auto-prevoznici i drugi, a planirali smo godišnju proizvodnju od petnaestak hiljada tona”, kaže Radovac za “Nezavisne”.
Načelnik općine Sanski Most Faris Hasanbegović kaže kako je sporna odluka donesena na osnovu elaborata koji je uradila jedna firma iz Zavidovića i uz finansijsku podršku međunarodnih organizacija.
Prema njegovim riječima, nakon što je Općinsko vijeće usvojilo odluku, uvidjele su se, dodaje on, te njene negativne posljedice, jer je Palanačko polje prekategorisano u najvišu vodozaštitnu zonu.
Kako bi se pokušali preduprijediti negativni efekti odluke, kojom se zabranjuje i stambena gradnja, kao i intenzivno stočarstvo na području vodozaštitne zone, od Općinskog vijeća je zatraženo da odluku privremeno stavi van snage i da se ona doradi.
“Pri tome bi vodili računa da se adekvatno zaštite izvorišta Dabra i Zdene, ali da se ne remeti ni rad privrednih subjekata, kao ni stanovništva koje živi na tom prostoru. Bez rada privrednih subjekata i poljoprivrede nema ni života”, kaže Hasanbegović za “Nezavisne”.
Međutim, prijedlog kojim se tražilo privremeno stavljanja van snage sporne odluke nije dobio podršku u Općinskom vijeću, gdje je u međuvremenu došlo do formiranja nove parlamentarne većine, ovaj put bez Stranke demokratske akcije, iz koje dolazi aktuelni načelnik.
Predstavnici pomenute većine ističu kako nemaju ništa protiv da se isprave nedostaci, ali smatraju kako se, umjesto prijedloga da se sadašnja odluka stavi van snage, mora pripremiti i donijeti nova odluka. A kada će se to desiti još je nepoznanica.