Na sjednici Predsjedništva BiH u utorak, 20. augusta definitivno će se znati je li na snazi ili je propao Sporazum kojeg su nedavno potpisali lideri SDA, HDZ-a i SNSD-a.
Prvo će na na zahtjev Željka Komšića trabala biti održana redovna sjednica sa ANP-om kao tačkom dnevnog reda, a zatim na zahtjev Milorada Dodika vanredna sjednica o mandataru za Vijeće ministara.
Jasan stav Komšića
– Dodik ima mogućnosti prihvatiti ANP, potpuno odbiti ANP ili prihvatiti ANP i predložiti eventualne izmjene koje su prema njegovom mišljenju opravdane, pa da se onda svi o tome izjasnimo, poručio je Komšić i dodao da će o Dodikovom stavu o ANP-u ovisit i njegovo glasanje o mandataru.
Komšić za Vijesti.ba kaže da odbijanjem Dodik žrtvuje Zorana Tegeltiju za nastavak blokada.
– Ako je suditi po onome što je rekao, Milorad Dodik žrtvuje Zorana Tegeltiju za nastavak blokada i kočenje integracijskih procesa, odnosno te blokade pretpostavlja imenovanju mandatara. Na taj način Dodik direktno ugrožava formiranje Vijeća ministara upravo zbog nerazumne ambicije da se ne poštuju zakoni i odluke institucija BiH. Dodik i SNSD su se oglušili na pozive Evropske unije i ostatka međunarodne zajednice da se vlast u Bosni i Hercegovini formira na principu poštivanja zakona i odluka institucija BiH”, rekao je Komšić.
Nema parcijalnih rješenja
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović u izjavi za Vijesti.ba kaže da očekuj da se do sjednice Predsjedništva BiH postigne kompromis po pitanju ANP-a.
– Očekujem da se do održavanja redovne i vanredne sjednice Predsjedništva BiH, zakazanih za 20. august, postigne kompromis o sadržaju i slanju Godišnjeg nacionalnog programa BiH (ANP) za saradnju sa NATO-om, kao i o imenovanju mandatara za sastav budućeg Vijeća ministara BiH, kaže Džaferović i dodaje da su i slanje ANP-a i predlaganje mandatara zakonska obaveza.
– I jedino i drugo su zakonska obaveza i zadiru u domen vladavine prava. Stoga je obaveza svih da se ponašaju u skladu s tim. Sve ovo se mora poštovati u cjelosti. Nije moguć parcijalan pristup u rješavanju navedenih pitanja, kaže Džaferović.
Iz SDA navode da je jedino rješenje usvajanje modificiranog Godišnjeg nacionalnog programa (ANP).
– ANP, čiji sadržaj će zadovoljiti sve strane u BiH, i čije će provođenje biti kredibilno, potrebno je usvojiti bez odlaganja. To je zakonska obaveza, ali i dio sporazuma koji su potpisali stranački lideri SDA, HDZ-a i SNSD-a, navode iz SDA i dodaju:
– Ako Dodik odluči da krene u teško kršenje Ustava i zakona, odvest će zemlju u stanje haosa i najveću krizu od Dejtona do danas, i sigurno ugroziti stabilnost u BiH i regionu. Posljedice takvog razvoja događaja bile bi teške za sve, ali Dodik mora biti svjestan da će upravo on izvući najdeblji kraj u svemu tome.
Dodik demantira
Ekapresno je reagirao i Dodik. On je Srni da su lažne tvrdnje koje su iznesene u saopštenju za javnost SDA da su on i lideri HDZ-a Dragan Čović i SDA Bakir Izetbegović potpisali sporazum u kojem se pominje godišnji nacionalni plan za članstvo u NATO-u bilo u izvornom, bilo u modifikovanom obliku.
– Pozivam i njih u SDA i sve druge da pažljivo pročitaju tačku 3 sporazuma i uvjere se da takva formulacija tamo ne postoji. Mi smo spremni da provedemo sporazum koji smo potpisali, ali nismo spremni da provodimo ono što neko tumači da smo potpisali – rekao je Dodik.
Kakav ANP može biti
Ministar vanjskih poslov BiH i potpredajednik PDP-a Igor Crnadak ranije je ustvrdio da ne postoji mali, veliki ili redukovani ANP.
– Bilo kakav ANP, makar sadržavao samo jednu rečenicu, predstavlja aktiviranje Akcionog plana za članstvo (MAP) BiH u NATO, navodi Crnadak i dodaje:
– Sa tim činom se pokreću redovni godišnji ciklusi u okviru MAP-a, nakon čega se svake godine usvaja novi ANP. Javnost zaslužuje istinu, zato je važno da SNSD ili potvrdi aktivaciju MAP-a i precizno saopšti kada se šalje prvi ANP ili da demantuju tvrdnju Izetbegovića.
Oglasila se i ministrica odbrane BiH iz HDZ-a Marina Pandeš koje je, komentirajući ANP, kazala kako Bosna i Hercegovina mora napraviti odabir – izvršiti preuzete obaveze ili gubiti međunarodni utjecaj. Ne smijemo dopustiti, kaže, da se ispunjavanje tehničkog pitanja kao što je ANP tretira kao platforma za nove unutarnje nesuglasice. Povlačenje iz okvira za koordinirano strateško djelovanje, tvrdi Pendeš, nanijelo bi povrede ugledu Bosne i Hercegovine i zaledilo odnose s važnom vojno-političkom organizacijom.
– Preuzeli smo svi državne obaveze i od nas se traži izvršavanje. Neizvršavanje obaveza na NATO putu utjecat će na percepciju naše političke ozbiljnosti i u europskim integracijama – rekla je ona.
Sadržaj dokumenta
Vijesti.ba su danas ekskluzivno objavile prijedlog prvog Godišnjeg nacionalnog programa BiH, koji je izrađen za period septembar 2018 – septembar 2019. To je, ujedno, i jedina poznata verzija dokumenta.
“Polazeći od potrebe očuvanja trajnog mira, sigurnosti i stabilnog demokratskog i sveukupnog državnog razvoja, kao i uključivanja Bosne i Hercegovine (BiH) u savremene evropske, političke, ekonomske i sigurnosne integracione tokove, BiH je pristupanje euroatlantskim integracionim procesima utvrdila kao jedan od prioriteta vanjske politike. BiH je time potvrdila svoju posvećenost principima demokratskog uređenja, zaštite ljudskih prava, tržišne ekonomije i vladavine prava”, stoji u prvom Godišnjem nacionalnom programu BiH.
Nadalje, dodaje se da je BiH, rukovodeći se ovim vanjsko-političkim prioritetom, započela proces prilagođavanja svog državno – pravnog sistema standardima evroatlanskih zemalja.
“BiH je svoje opredjeljenje za punopravno članstvo u NATO konkretizovala donošenjem Zakona o odbrani 2005. godine, gdje je navedeno da će sva zakonodavna tijela i izvršni organi vlasti BiH u okviru svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti provesti potrebne aktivnosti za prijem BiH u članstvo u NATO”, naglašeno je u ANP-u.
Opširni dokument podijeljen je na pet poglavlja: Politička i ekonomska pitanja; Odbrambena i vojna pitanja; Pitanja resursa; Sigurnosna pitanja, te Pravna pitanja.
Na 165 stranica govori se, između ostalog, o odnosu BiH sa EU i NATO savezom, te susjednim državama, kao i međunarodnim političkim, finansijskim i pravnim institucijama, kao o ljudskim pravima, zaštiti manjina, borbi protiv korupcije, organizovanog kriminala, trgovine ljudima i ilegalnih migracija, te borbi protiv terorizma i nizu drugih sigurnosnih izazova.
Cijeli sadržaj prvog ANP-a pogledajte OVDJE.
(Vijesti.ba)