Zbog gašenja analognih predajnika, brojni građani Bosne i Hercegovine u Novu godinu su ušli bez slike i tona. Regulatorna agencija za komunikacije ljetos je naredila gašenje 15 predajnika BHRT-a i više od 150 predajnika drugih TV stanica, zbog smetnji na 5G mreži u Hrvatskoj. Međutim, nadležne institucije u Bosni i Hercegovini građanima nisu ponudile odgovarajuću alternativu, niti su u korak sa neophodnim procesom digitalizacije. Naprotiv.
Od prvog januara, program BHT1 putem analognog signala više se ne može pratiti u sarajevskoj, mostarskoj i banjalučkoj regiji, dijelovima Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog kantona i brojnih drugih mjesta širom Bosne i Hercegovine. Ugašeni predajnici dio su zahtjeva Hrvatske, koja je tražila ukiadanje ukupno 171 predajnika jer ometaju uvođenje 5G mreže. Međutim, krajem novembra prošle godine, BHRT od RAK-a dobija nalog da ugasi svoja dva predajnika koja nisu bili na prvobitnom spisku – na Vlašiću i u Čapljini. Obrazloženje – ometaju signal digitalnog radija iz susjedne Hrvatske. Predajnik na Vlašiću pokriva čak 50 odsto teritorije BiH, tako da građani koji nemaju novca za usluge kablovskog operatera – više nemaju ni sliku.
BELMIN KARAMEHMEDOVIĆ, glavni ravnatelj BHRT-a
“Svakodnevno nam se javljaju naši građani. Moram naglasiti da je to, prije svega, povratnička populacija sa upitima šta je sa signalom BHRT-a. Nažalost, slijedeći naloge RAK-a mi smo morali ugasiti svoj analogni signal, i do daljnjeg su ti ljudi ostali bez mogućnosti da prate naš program, ali i programe nekih drugih televizija”, rekao je Karamehmedović.
Iako je BHRT postupio po nalogu RAK-a, nisu sve TV stanice učinile isto. Zašto su pojedini predajnici nastavili da emituju analogni signal, i da li se neko favorizuje, iz Regulatorne agencije danas ne pojašnjavaju. Obećavaju odgovor narednih dana. Ovaj problem nastaje polovinom prošle godine, kada stiže obavijest iz RAK-a. BHRT je davao nekoliko svojih prijedloga, uključujući i to da se područje Tuzlanskog kantona privremeno pokrije digitalnim signalom, što bi riješilo jedan dio problema. RAK je od BHRT-a tražio pribavljanje saglasnosti od Radio-televizije Republike Srpske, koja je takođe javni emiter. Na dopis i urgencije odgovor nikada nije stigao.
MENSUR PETROVIĆ, ravnatelj Sektora za prijenos i emitiranje programa BHRT-a
“Naše tehničko osoblje pripremilo je opremu, izvršilo testiranje tih predajnika, i u veoma kratkom roku mi možemo da pustimo digitalni signal sa lokacija Vlašić i Ilinčica. Međutim, nailazimo na nerazumijevanje iz Regulatorne agencije”, kazao je Petrović.
Sve ovo dio je problema digitalizacije u Bosni i Hercegovini, koja je odavno trebalo da bude završena. Institucije nisu odradile svoj posao, tender za drugu i treću fazu Ministarstvo komunikacija i transporta nije raspisalo. Zašto – ne odgovaraju. Kako bi se premostio problem gašenja predajnika zbog kojih nisu ugroženi samo javni servisi nego i sve komercijalne televizije, tri javna servisa u BiH dobila su odobrenje Agencije da primaju zahtjeve od komercijalnih TV kuća, te da ih stavljaju na uređaj “MUX A”, koji može digitalno emitovati osam programa istovremeno u banjalučkoj, mostarskoj i sarajevskoj regiji. RAK je obećao da će ispoštovati sve zahtjeve i dati dozvole.
BELMIN KARAMEHMEDOVIĆ, glavni ravnatelj BHRT-a
“RAK sada uskraćuje i dozvole nekim TV kućama koje su ušle u MUX A. Slijedeći instrukciju Parlamenta Bosne i Hercegovine da im se to omogući, mi smo svima koji su se obratili i dobili dozvolu RAK-a omogućili u MUX A, ali imamo informaciju da je nekim TV kućama RAK već uskratio tu dozvolu i veliko je pitanje zašto se to radi”, dodao je Karamehmedović.
Još 2015. puštene su tri digitalne regije – Sarajevo, Mostar i Banjaluka, a od tada do danas nije urađeno ništa. Svi rokovi davno istekli. Zahtjevom Hrvatske ugroženo je 26 televizija. BHRT je dobio nalog za gašenje 21 predajnika, Federalna televizija 40, a RTRS 15. Zahtjeva će biti i iz drugih zemalja. RAK pokušava da aktivira i MUX D, koji vodi komercijalni operater. Iako je zaključkom bh. Parlamenta propisano da se tenderi za privatne operatere obustave jer nisu u skladu sa Strategijom prelaska na digitalno emitovanje. Zvuči komplikovano, ali činjenica je da oko 20 odsto građana Bosne i Hercegovine umjesto slike, od prvog januara na televizijama vidi samo “snijeg”. Ni svojom, ni našom krivicom.