Ovo je najlepše doba godine za trgovce na malo. Sa praznicima koji su tu iza ćoška, povećava se potrošnja, kupuju se pokloni od kozmetike, preko igračaka do raznih elektornskih aparata, odjeće… Reklo bi se da ekonomija cvjeta. Međutim, bivši grčki ministar ekonomije Janis Varufakis smatra da ekonomija i kapitalizam nisu samo u padu, več da je kapitalizam mrtav, te ističe da smo se vratili u feudalizam.
Tu, kako piše Euronews, on ne misli na onu vrstu feudalizma koja je zaostala sa industrijskom revolucijom i usponom srednje klase, već je u toku novi oblik – tehnofeudalizam, prenosi Euronews.
Ovo je smrt kapitalizma koju Varufakis opisuje u svojoj novoj knjizi “Tehnofeudalizam: Šta je ubilo kapitalizam”.
Varufakis ukazuje na onlajn maloprodajnog giganta Amazon kao primjer gospodara: on kaže da se može pojaviti kao tržište, ali više funkcioniše kao “feud u oblaku koji pripada jednom čovjeku čije je akumuliranje bogatstva zasnovano, neprofitno, ali na oblik rente”.
“Svaki put kada nešto kupite na Amazonu, 30-40 odsto cijene ide (Džefu) Bezosu, a ne tržištu”, naveo je Varufakis.
On u novoj knjizi piše o tehnofeudalizmu, objašnjavajući ovaj koncept u formatu pisma svom ocu, Jorgosu (koji je umro sa 96 godina 2021.), radniku u fabrici čelika. Varufakis kaže da zavidi na načinu na koji je njegov otac živio.
“Koliko god čovjek morao da radi, mogao si bar da ogradiš dio svog života, koliko god mali, i unutar te ograde ostati autonoman, samoopredjeljujući, slobodan”, naveo je Varufakis.
Prema njegovim riječima, “tehnofeudalizam” je srušio tu ogradu.
“Svi smo mi srećni mali robovi koji vole svoje ropstvo”, tvrdi on.
Da li tehnologija može da nas spasi?
Bivši ministar ekonomije Grčke nije optimista po pitanju “tehnofeudalizma”. On vjeruje da se to neće dobro završiti.
“Eksponencijalna koncentracija prihoda u rukama ljudi koji ne proizvode ništa osim prava i mogućnosti da izvlače prihode od drugih dok svijet ide ka katastrofi”, smatra.
Upitan da li tehnologija, kada se pravilno koristi, može da nas spasi, Varufakis odgovara:
“Naše tehnologije su sila i za dobro i za zlo. A ako zlo pobijedi, mi smo krivi”, kaže Varufakis, koji tvrdi da je tehnologija samo oruđe.
On vidi dva rješenja – i to ne tehnološka već sociopolitička.
Jedan je ukidanje besplatnih usluga kako bi se razbila tiranija velike tehnologije.
“Dakle, ako ste aplikacija, plaćate direktno od osobe koja koristi aplikaciju, a ne indirektno kroz oglašavanje, jer na taj način nemate ovo potpuno preuzimanje domaćinstava”, ističe.
Drugi je, dodaje, promjena korporativnog zakona kako bi kompanije postale demokratskije.
On zamišlja scenario da bi svaki zaposleni u kompaniji, posebno u onim velikim, imao jednu akciju kojom se ne može trgovati, slično kao bibliotečka karta koju dobija student. Ovaj udio ne bi predstavljao jednakost u novcu, ali bi svakom zaposlenom dao glas u odlukama kompanije. Ideja je da oni koji značajno doprinose uspjehu kompanije mogu dobiti više finansijskih nagrada.
Ova promjena bi, prema Varufakisu, revolucionisala i tržišta akcija i tržišta rada, što bi dovelo do toga da tržišno zasnovane zadruge poseduju algoritme na neeksploatatorski način, pri čemu mikro plaćanja idu onima koji koriste ove algoritme.
“Nada je moja dužnost i držim se toga iako su empirijski dokazi nasuprot tome”, zaključio je.