Dok su univerzitetski amfiteatri prazni, a seoske škole se širom RS urušavaju ili zatvaraju, Ministarstvo prosvjete i kulture RS se, očigledno, bavi “prioritetima”.
Uoči početka školske godine, školama i vrtićima poslali su dopis u kome se poručuje da je odzvonilo priredbama povodom Helouvina (Halloween), praznika poznatijeg kao Noć vještica, koji je za djecu u SAD, Kanadi i još nekim zemljama engleskog govornog područja već generacijama dio odrastanja.
Ovaj praznik, tokom kojeg djeca od izdubljenih budevica prave svijeće, maskiraju se i “prepadaju” jedni druge, te traže slatkiše, Ministarstvo je okarakterisalo problematičnim jer “nije propisan Zakonom o praznicima RS” i kako oni smatraju nije u skaldu sa razvojem slobode, demokratije i tolerancije, niti je “u duhu sa tradicijom našeg naroda”.
Ministarstvo je ovako postupilo na zahtjev sedam nevladinih orgazanizacija koje same sebe karakterišu kao tradicionalističke i posvećene “porodičnom i vjerskom identitetu”. Zahtjev su poslali Društvo prijatelja manastira Hilandar, Udruženje porodica četiri plus, Kolo srpskih sestara, SNP “Izbor je naš”, Balkanološki istraživački centar, Krajiški kulturni klub “Sveti Sava”, Baštovnik.
Tradicionalisti tvrde da Noć vještica koji “slaveći paganski kult smrti, gdje se mališani pod plaštom igraju ”bezazlene dječije igre maskenbala i kolačića”, vodi ka “sektaštvu i satanizmu”, s ciljem da ih, kako navode, ” od najranijeg doba naviknu na zlo”.
Noć vještica, koliko je poznato i nije zvanični praznik u školama i vrtićima, nego dio anglosaksonske kulture koja se izučava na časovima engleskog jezika u osnovnim i srednjim školama, te u privatim školama jezika.
“Učeći o običajima i kulturi drugih naroda, učenici šire svoja saznjanja, obrazovanja. Rekla bih “šire vidike”, što je jedan od uslova da budu bolji i tolerantniji prema različitostima”, rekla je profesorica engleskog jezika Danijela Marić.
Generalno, u pitanju je noć uoči Svih svetih i obilježava se u večernjim satima 31. oktobra.
Ova noć se Obilježava na specifičan i zanimljiv način, događajima i zabavama u kojima učestvuje skoro cijela društvena zajednica u kojoj se ovaj datum slavi.
Iz Irske, SAD, Kanade, Portorika, Australije i Novog Zelanda se proširilo i na druge zemlje, naročito one u kojima je većinsko katoličko stanovništvo jer se obilježava upravo uoči Svih svetih.
Jedno od objašnjenja zbog čega se obilježava Noć vještica kaže da su još Kelti smatrali kako je 1. novembar zapravo početak nove kalendarske godine pa su proslavu noć ranije posvećivali bogu Sunca i gospodaru smrti. Vjerovali su takođe kako u noći između 31. oktobra i 1. novembar mrtvi izlaze iz svojih grobova i obilaze mjesta gdje su živeli na ovom svijetu, a živi tada u strahu od njih prave buku kako bi ih otjerali bojeći se susreta s njima.
Rimljani su kasnije takođe dali značaj ovoj noći, a smatrali su je prelaskom u zimu, mračni period godine. Oni su u Noći vještica gasili vatre u ognjištima i vjerovali su takođe da mrtvi dolaze na ovaj svijet pa su različito povrće, koje su prethodno izdubili, ostavljali na svojim kućnim vratima kako bi otjerali umrle.
Sada je to najčešće bundeva, što je veći dio svijeta gdje se obilježava ova noć prihvatio od Amerikanaca.
Noć vještica je sada poprimio razmjere svjetovne proslave. Ujedno je ovo datum kojem se raduju i trgovci koji zadovoljno trljaju ruke jer prodaju veliki broj maski i kostima, kao i ostalih rekvizita potrebnih za moderan način obilježavanja Noći vještica.
Tamo gdje se Noć vještica obilježava, određene TV kuće čak prilagode svoj program ovom datumu, pa tako puštaju horor filmove da bi oni koji obilježavaju ovaj datum imali bolji ugođaj i naravno kako bi privukli publiku tog dana.
(ATV)