Španski parlament je odbio vladin nacrt budžeta a tu se ne radi samo o novcu već se radi o budućnosti španske vlade, novim izborima i nezavisnosti Katalonije, piše Deutsche Welle.
Španski premijer Pedro Sančez nije dugo na funkciji a za to što je premijer, ima da zahvali greškama prethodne vlade jer je na poslednjim parlamentarnim izborima njegova socijaldemokratska stranka bila medu gubitnicima.
Otkako je Sančez stupio na dužnost, smirile su se strasti oko španske politike i separatisti u Kataloniji više nisu u fokusu evropske javnosti. Sada je Madrid pred krizom vlade ali ona nije došla iznenadno, već se dugo ocrtavala.
Bio je to prvi put u istoriji demokratske Španije da je uspjelo glasanje o nepovjerenju jednom šefu vlade. U junu 2018. godine, je tadašnji premijer konzervativne stranke PP Marijano Rahoj morao da napusti svoju fotelju. 180 od 350 poslanika je podržalo zahtjev socijalisticke stranke PSOE. Španiju otada predvodi njen predsjednik Pedro Sančez.
Socijalisti su konstruktivnim glasanjem o nepovjerenju reagovali na sudske presude u vezi sa korupcionaškom aferom oko Rahojeve stranke. Nacionalni krivični sud je osudio PP na novčanu kaznu od 245.000 evra zbog umiješanosti u skandal, a više bivših članova stranke je osuđeno na dijelom dugogodišnje zatvorske kazne, navodi DW.
Osim 84 poslanika PSOE je i ljevičarski savez Unidos Podemos zajedno sa više regionalnih stranaka – između ostalog i iz Katalonije i baskijskom PNV – glasao protiv Rahoja. Uz podršku tih stranaka, novi premijer Sančez je stupio na čelo manjinske vlade. Njegova stranka nema više od četvrtine mandata u parlamentu, ali saradnja traje osam mjeseci.
Glasanje o budžetu za 2019. je prvi izazov za Sančeza – a baš poslanici iz Katalonije bi mogli da dovedu do pada njegove vlade.
Godine 2017, separatisti u Kataloniji su održali referendum o nezavisnosti regiona. Centralna vlada u Madridu je na to podvela regionalnu vladu pod svoju prinudnu upravu i izgledalo je da nema mogućnosti za dijalog.
Tek poslije promjene na čelu države promenio se i ton između Madrida i separatista u Kataloniji. U julu 2018, Pedro Sančez je primio regionalnog katalonskog predsjednika Kima Toru u Madridu. Cilj je bio približavanje dvije strane a to je bio prvi takav susret u posljednje dvije godine.
Dva političara su se dogovorila da ožive bilateralnu komisiju koja se nije sastajala od 2011. Poslije sastanka, Tora je rekao da je to početak nove etape.
“O svemu smo razgovarali i ovo je prvi put poslije dugo vremena da o svemu može da se razgovara”, naveo je on.
Premijer Sančez je na Twitteru napisao – na španskom i katalonskom jeziku – da je “za političku krizu potrebno politicko rješenje”.
Za separatiste u Kataloniji Sančezova obećanja, međutim, ne vrijede mnogo jer oni traže pravo na samoopredeljenje. Mnogi kao dugoročan cij još uvijek vide nezavisnost, navodi se u tekstu DW i dodaje da je to jedan od razloga zbog kojeg su takvi u glasanju o budžetu doprinijeli da nacrt budžeta ne bude prihvaćen.
Iz vladinih krugova se moglo čuti da je Sančez računao sa porazom i da hoće da najavi nove izbore i to 2020.
Novi izbori za socijaldemokrate i Sančeza dolaze u nezgodno vrijeme. Najnovije ankete pokazuju da PSOE i njeni saveznici ne bi više imali većinu u parlamentu, već da bi nju mogla da osvoji bivša koalicija konzervativne PP, liberalnih “Građana” (Ciudadanos) i desničarske stranke Vox.
Španija je u teškoj situaciji, navodi DW i dodaje da među građanima raste nezadovoljstvo zbog stanja u zemlji pa je tako tokom vikenda oko 45.000 ljudi u Mhao nove izbore, a od njih još nema ništa. Takođe, nije riješeno ni pitanje Katalonije. Trenutno se pred najvišim sudom odvija proces protiv dvanaestorice vođa katalonskog pokreta za nezavisnost. Devetorici prete dugogodišnje kazne zatvora zbog pobune i pronevjere javnih sredstava.
Nejasno je kako će se dalje odvijati stvari u Španiji. Ko god bude vodio zemlju, imaće težak zadatak da nekako pomiri različite tabore, a to neće biti jednostavno – posebno u slučaju Katalonije, zaključuje DW.
(Tanjug)