Nakon odbijanja Beograda da prihvati dolazak stranih snaga zbog sukoba na Kosovu, počelo je bombardiranje koje je trajalo 78 dana.
Nakon odbijanja Beograda da prihvati dolazak stranih snaga zbog sukoba na Kosovu, počelo je bombardiranje koje je trajalo 78 dana.
Dan sjećanja na stradale u napadima bit će obilježen u Nišu u prisustvu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijerke Ane Brnabić, predstavnika vojske, crkve, diplomatskog zbora i građana, prenosi Tanjug. I drugdje u Srbiji bit će obilježena godišnjica početka napada.
Na današnji dan, prije točno 20 godina, nakon niza ponuda međunarodne zajednice da se riješi kosovska kriza, iz baze u Avijanu u Italiji počeli su polijetati prvi zrakoplovi koji su idućih 78 dana bacali bombe po vojnim i civilnim ciljevima diljem zemlje.
Konkretan povod za početak bombardiranja bilo je ubojstvo 45 kosovskih Albanaca, mještana sela Račak, 15. siječnja 1999. godine, za koje brojni izvještaji tvrde da su bili civili, nasuprot tvrdnjama tadašnje vlasti SRJ da je riječ o pripadnicima “terorističke bande stradalim u oružanim borbama sa snagama bezbednosti”.
Brojni poginuli i uništeni proizvodni kapaciteti
Nakon što je Skupština Srbije potvrdila da ne prihvata odluku o stranim snagama na svojem teritoriju i predložila da snage Ujedinjenih naroda nadgledaju mirovno rješenje sukoba na Kosovu, NATO je 24. ožujka 1999. godine u 19.45 sati počeo zračne udare krstarećim raketama i zrakoplovstvom na više mjesta u Srbiji i Crnoj Gori po naredbi tadašnjeg glavnog tajnika NATO-a Javijera Solane, a vlada u Beogradu iste noći je proglasila ratno stanje.
Prema podacima stručnjaka iz Srbije, do 10. lipnja, kada je bombardiranje završeno, zabilježeno je 18.168 polijetanja, iz NATO baze navodili su da ih je bilo 38.004, od toga 10.484 vatrenih djelovanja, dok su ostalo bila izviđanja, letovi tankera i slično.
Napadi su izvršavani s brodova u Jadranskom moru, iz četiri zrakoplovne baze u Italiji, a neke operacije izvršavali su i bombarderi koji su polijetali iz baza u Zapadnoj Europi.
Tijekom 78 dana uništeno je blizu 50 posto proizvodnih kapaciteta zemlje, uglavnom u Srbiji, te dio infrastrukture.
Britanski stručnjaci su ukupnu štetu procijenili na milijardu dolara, a domaći na 30 i više milijardi.
Prema domaćim podacima, stradalo je više od 2.500 ljudi, a ranjeno pet puta više, no prema drugim procjenama u napadima je poginulo blizu tisuću osoba.
Napad bez odobrenja Vijeća sigurnosti
Dan prije završetka napada, predstavnici Vojske Jugoslavije i NATO-a potpisali su u Kumanovu Vojno-tehnički sporazum, kojim je precizirano povlačenje snaga VJ-a s Kosova i ulazak međunarodnih vojnih snaga na područje Kosova.
Prve snage, koje je činilo 37.200 vojnika KFOR-a iz 36 zemalja, stigle su na Kosovo 12. lipnja.
Napad na Saveznu Republiku Jugoslaviju, odnosno Srbiju, izvršen je bez odobrenja Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, a kao razlog NATO je naveo humanitarnu katastrofu na Kosovu i neuspjeh pregovora o budućem statusu pokrajine, koji su vođeni u Rambouilletu i Parizu.
Nešto manje od polovice građana Srbije, njih 46 posto, smatra da ni poslije 20 godina od bombardiranja još nije došlo vrijeme za pomirenje s NATO-om, pokazalo je nedavno objavljeno istraživanje javnog mnijenja obavljeno za Institut za europske poslove.
Samo trećina građana prihvatila bi ispriku zbog NATO bombardiranja, dok ostale dvije trećine ne bi, pokazalo je istraživanje.
Izvor: Agencije