 BiH uskoro bi trebalo da završi provjeru uplate administrativnih taksi koje se plaćaju u postupcima indirektnog oporezivanja, a već sada je jasno da su špediteri po osnovu taksi državu oštetili za milione KM.){kind=link}
Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH uskoro bi trebalo da završi provjeru uplate administrativnih taksi koje se plaćaju u postupcima indirektnog oporezivanja, a već sada je jasno da su špediteri po osnovu taksi državu oštetili za milione KM.
U suštini, radi se o taksama koje plaćaju uvoznici i izvoznici po jednom predmetu, odnosno špediteri koji pripremaju robu za carinjenje, i ono što je najzanimljivije jeste da prema zakonu pravo na naplatu takse zastarijeva u roku od dvije godine računajući od dana od kada je taksu trebalo platiti. Praktično, ukoliko i kada se utvrdi da je bilo prevara i kriminala sa državnim taksama, špediteri će moći odgovorati samo za ono što su uradili unazad dvije godine, iako se kriminal sa taksama, kako tvrde izvori “Nezavisnih”, radi u posljednjih najmanje pet godina.
“UIO je došla do određenih saznanja da se vrši zloupotreba dokaza o uplati administrativnih taksi na način da se u poslovnim bankama dobije nekoliko ovjerenih kopija jedne uplatnice koja se pritom prilaže više puta kod predaje dokumentacije za određene carinske postupke i druge postupke u oblasti indirektnog oporezivanja. Kontrolne aktivnosti se još provode od strane službenika UIO, a obuhvataju period 1.1.2018 – 30.9.2019, te kada se sve završi, imaćemo konkretne brojke oko sumnje da su izvršene zloupotrebe. Prema prethodnom internom izvještaju, postojala je sumnja da je u pomenutom periodu uplaćeno manje oko dva miliona KM za administrativne takse”, rekao je za “Nezavisne” Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO BiH.
Prema nezvaničnim informacijama, UIO trenutno samo kontroliše uplatu administrativnih taksi koje se plaćaju prilikom uvoza i izvoza robe iz BiH, odnosno samo dvije takse, i postavlja se pitanje šta je sa ostalim taksama, kojih ima na desetine, od onih za zahtjeve, molbe, prijedloge i prijave pa do onih koje se plaćaju za razne dozvole, a koje iznose i do 300 KM.
“To se radi godinama i rijetki su špediteri koji to ne rade. Stvar je vrlo jednostavna. Recimo, napravi se uplatnica za 10 taksi i elektronski se uplati 200 KM nekoj banci, a ‘pusti’ se još 100 taksi na printer. Onda se ode u poslovnicu neke banke i ona ovjeri uplatu 10 taksi po 20 KM jer ima dokaz o uplati, a poslije toga se ode samo u drugo naselje u istu banku i opet ovjeri uplata 10 taksi jer opet postoji dokaz o uplati i to tako funkcioniše. Na uplaćenih 10 taksi završi se 100 predmeta”, ispričao nam je jedan špediter.
Navodeći primjer, on kaže da se, primjera radi, na jedan auto-voz koji doveze 10 vozila treba platiti po svakom vozilu taksa na uvoz od 20 KM, a u principu plati se samo jedna, a ovi ostali dokazi o uplatama su, iako ovjereni, bez pokrića.
I u UIO kažu da se dokaz o uplati administrativne takse podnosi na uplatnici od strane banke ili pošte zavisno gdje je uplata izvršena, a da li se radi o drugom, trećem ili četvrtom primjerku uplatnice, koji je priložen uz zahtjev, teško je utvrditi, pa su samim tim moguće i zloupotrebe.
“Činjenica je da se mora uraditi nešto konkretnije u smislu kontrola uplate i razduženja administrativnih taksi, jer sve uplate liježu kod Ministarstva finansija i trezora BiH, a institucije BiH, među kojima i UIO, samo provode postupke za koje je propisana administrativna taksa. Međutim, to nije naš prihod i ne kontrolišemo ga mi”, kaže Kovačević.
Da sa uplatom taksi nešto nije u redu, pokazuju i podaci Ministarstva finansija i trezora BiH o prihodima od taksi iz oblasti indirektnog oporezivanja po godinama. Recimo, nakon što su počele provjere Uprave za indirektno oporezivanje, značajno je porasla uplata taksi, pa tako, recimo, u cijeloj 2018. godini po tom osnovu je naplaćeno 26.539.103 KM, a u prvih 11 mjeseci ove godine 28.282.938 KM.
“Otkako su počele kontrole, svi plaćaju sve. Pojedine špediterske kuće kojima je tokom kontrole utvrđeno da nisu plaćale takse, odjednom su uplatile koliko duguju, tako da se sada radi sve kako treba”, ispričao je izvor “Nezavisnih”.
Prihodi od taksi
2014. 22.763.664 KM
2015. 23.539.558 KM
2016. 24.737.257 KM
2017. 25.757.683 KM
2018. 26.539.103 KM
2019. 28.282.983 KM