Aktivistkinje koje se bore protiv porodičnog nasilja, izuzetno su nezadovoljne procesuiranjem nasilnika, pogotovo u zapadnom dijelu Srpske. Suprotno uvriježenim stereotipima, o “malim” i “velikim” sredinama i njihovom odnosu prema ovom društvenom problemu, one tvrde da praksa pokazuje da su žene i djeca žrtve nasilja često bolje zaštićene u istočnom dijelu RS, u Bijeljini, Rudom ili Višegradu, nego u Banjaluci.
– U posljednje dvije godine u sjeverozapadnom dijelu RS, odakle žene žrtve nasilja u porodici dolaze u Sigurnu kuću u Banjaluci, nasilnicima nije izrečena nijedna zaštitna mjera zabrane prilaska i uhođenja, udaljavanja iz stana ili obaveznog liječenja od alkoholizma, tvrdi Amela Bašić Tomić, koordinatorica ovog skloništa.
Dodaje da sudije za tim mjerama ne posežu čak ni kada su direktno ugroženi životi žena i djece.
-Posebna priča je sporost sudova. Dešava se da proces traje i po dvije godine, a da nasilnik za to vrijeme proganja ženu, koja se od njega razvela. Na ulici, na radnom mjestu, u školi koju pohađaju djeca. Možete misliti u kakav se pakao pretvaraju životi tih žena – kaže Bašić Tomić.
Lana Jačević, dugogodišnja pravna savjetnica u Fondaciji “Udružene žene” dodaje da se “ne sjeća kada je neki sudija u Banjaluci izrekao zaštitnu mjeru”, i da pri tom uopšte nije bitno da li postupak vodi “sudija muškarac ili sutkinja žena”, jer i jedni i drugi “uporno podržavaju patrijarhalni model ponašanja i razmišljanja”.
– Džaba mi organizujemo silne edukacije, banjalučke sudije i tužioci u pravilu nemaju vremena za to i rijetko se pojavljuju na takvim skupovima – kaže Lana Jačević.
Za razliku od njih, pojedine sudije sa istoka RS, kao što je sudija Osman Rahmanović iz Višegrada, koji “pokriva” i mala pogranična mjesta Rudo i Čajniče, nemaju nikakvih dilema kada nasilnika treba udaljiti iz kuće ili stana, ili mu zabraniti pristup žrtvi.
– Sudija Rahmanović koji tvrdi da najdjelotvornija sankcija za nasilje u pordici glasi “Kaput pa na put”, može biti primjer mnogim kolegama u većim gradovima. Ali, sudije poput Rahmanovića uvijek misle da treba da nauče nešto novo i redovni su na seminarima i edukacijama – kaže Jačevićeva.
Na listi sudija koji uvijek imaju vremena za edukaciju i razumijevanje za žrtve nasilja u porodici je i Aid Hanušić, predsjednik Osnovnog suda u Bijeljini, za koga aktivistkinje Fondacije “Lara” i Sigurne kuće u Bijeljini imaju samo riječi hvale. Tvrde da je on čovjek koji je svojim postupcima promijenio stavove o nasilju i muško – ženskim odnosima kod mnogih u Semberiji.
(Srpskainfo)