Wednesday, November 20, 2024

SMRZAVANJE ZBOG DRŽAVNOG INTERESA Drva za ogrijev “ni za lijek” u zemlji bogatoj šumom

Drva su skuplja nego ikad. Čak i oni koji su sremni da ih papreno plate ne mogu doći na red, na tržištu vlada haos i bezobrazluk, a iz “Šuma RS” poručuju da prioritete određuje vrh Republike Srpske.

Cijena metra ogrijevnog drveta u Banjaluci je ovih dana dostigla vrtoglavih 80 do čak 90 KM po metru, naručeni ogrijev se čeka mjesecima, a i kad kamion s drvima konačno stigne, nastaje prava drama.

Tako se penzionerka Zorka Preradović, koja je od minimalne penzije cijelu godinu štedila za drva, ogrijev naručila u aprilu, a dobila ga tek u septembru. Njene komšije tvrde da je dobro prošla, jer je drva platila “samo” 75 KM po metru.

– Naručio sam drva u julu, a stigla su tek juče, ali sam dobio znatno manje ogrijeva, i to po 80 umjesto dogovorenih 70 KM po metru. Kad sam se pobunio, prodavac mi je rekao: “Ako nećeš ti, ima ko hoće!” Oko kamiona se odmah skupilo nekoliko komšija spremnih da plate 90, pa i čak i 100 KM po metru, samo da se ne smrzavaju – priča jedan Banjalučanin.

Dogovora se niko ne drži

Slične scene ovih dana se mogu vidjeti i u drugim krajevima Republike Srpske, pa je i u planinskim krajevima bogatim šumom ogrijev i do 30 odsto skuplji nego lane.

Cijene se mijenjaju iz dana u dan, dogovora se niko ne drži, prodavci drva se žale da je poskupilo gorivo, te da je gotovo nemoguće u šumama dobiti drva za sječu, dok su kupci uvjereni da dobavljači koriste situaciju kako bi dodatno zaradili na narodnoj muci.

Spekulisalo se da je nestašicu ogrijeva izazvao povećan izvoz, ali zvanični podaci govore da nije tako. Prema statistici Uprave za indirektno oporezivanje BiH, ove godine je izvoz drva za ogrijev manji nego u prethodne dvije godine. Tako je 2016. godine iz Bosne i Hercegovine u inostranstvo izvezeno oko 808.700 tona ogrijevnog drveta, prošle godine 837.600 tona, a ove godine, do kraja avgusta manje od 500.000 tona.

Ne primaju narudžbe

Ipak, ogrijevnog drveta na domaćem tržištu nema, što pokazuje i situacija u Šumskom gazdinstvu Banjaluka, gdje već više od mjesec dana ne primaju narudžbe građana za ogrijevno drvo. Cijene su u šumariji nešto povoljnije nego kod privatnih prodavaca, mada je nabavka drva na ovaj način komplikovanija. Tako je prostorni metar drva, dok ih je bilo na lageru, koštao 46 KM u šumi. Doda li se tome prevoz, ako se zna dobro pogađati, domaćin se mogao “provući” sa 65 do 70 KM po metru.

Međutim, ova kombinacija je vredila samo do sredine avgusta, za ranije naručena drva. U Šumskom gazdinstvu Banjaluka nisu nam mogli odgovoriti kada će ponovo primati narudžbe i da li će uopšte ove sezone biti još drva na lageru.

Ipak, Risto Marić, direktor „Šuma RS“, tvrdi da nema razloga za paniku i da će se situacija uskoro normalizovati.

– Trenutni zastoj je prouzrokovan time što smo, pritisnuti zahtjevima sa “vrha RS”, morali da prvo snabdijevamo prioritetne potrošače drvnih sortimenana, “R -S Silikon”, „Destilaciju“ Teslić i „Eko toplane“, jer je to državni interes – rekao je Marić za Srpskainfo.

Bolje od oktobra

Priznaje da je nestašica ogrijevnog drveta došla u „najnezgodnije vrijeme“, jer baš u septembru pristižu zahtjevi sindikata, Boračke organizacije i Udruženja penzionera, koji nastoje da nabave ogrijev za svoje članstvo, te škola, u kojima se učionice zagrijavaju na drva.

– U oktobru će pritisak popustiti i biće dovoljno drveta za sve – obećava Marić.

Tvrdi da izvoz ogrijevnog, odnosno cijepanog drveta nije porastao. Naprotiv, mjerama Vlade RS takav se izvoz se nastoji ograničiti.

– Vjerovatno će dogodine obje entitetske Vlade ograničiti izvoz drveta, koliko god je to moguće, s obzirom na činjenicu da je BiH potpisnica CEFTA sporazuma i da moramo omogućiti slobodnu trgovinu – kaže Marić.

Topić: Za sve je kriva politika

– Neodgovornost i zakon jačeg, koji se godinama promovišu kroz politiku, prelili su se na druge segmente društva. Kod nas se ugovori potpisuju s namjerom da se ne ispune ugovorene obaveze, a riječi date u usmenom dogovoru malo se ko drži. Tako smo došli u situaciju da nam i za najbanalnije stvari, poput angažovanja majstora za neku popravku ili nabavke ogrijeva, treba višestruko više energije nego u uređenim društvima, gdje su pravila ponašanja jasna i važe jednako za sve – kaže politička analitičarka mr Tanja Topić.

(Srpskainfo) 

Povezane vijesti

Nestašica lijekova u BiH, Klavocina nema do kraja godine

Foto: Unsplash

Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH prijavljena je nestašica antibiotika Klavocin koji bi na bh. tržištu trebao ponovno biti dostupan do kraja godine.

Kakva je trenutno cijena peleta, briketa, ogrjevnog drveta

Foto: Kristijan Arsov/Unsplash

Potražnja za ogrjevnim drvetom i peletom u Bosni i Hercegovini ove je godine na niskom nivou što zabrinjava proizvošače i distributere. Za sedam mjeseci ove godine plasirano je skoro 50 posto manje robe u odnosu na isti period lani.

Popular Articles