Šmit najavio reakciju, kako će se glasati sa novim tehnologijama?

Foto: vijesti.ba 

Ako je suditi po najavama Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, do kraja ove sedmice trebalo bi da se okupe “vodeći političari” i razgovaraju o izmjenama Izbornog zakona, a od tog sastanka, kako je rekao, zavisiće i njegovi potezi.

“Oni još jednom žele razgovarati o tim pitanjima. Skepsa postoji kod nekih tačaka u Republici Srpskoj kod gospodina Dodika (Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske). Oni tu ne drže korak”, rekao je Šmit za “Večernji list”.

Na pitanje da li postoji optimizam, Šmit je odgovorio da optimizam postoji i da je “zahvalan za svaku odluku koju samostalno donesu”.

U suštini, ukoliko lideri političkih partija do kraja sedmice ne postignu dogovor, Šmit bi mogao nametnuti izmjene Izbornog zakona kako je ranije i najavio. Te izmjene odnose se na uvođenje novih tehnologija u izborni proces, a kako će izgledati glasanje u slučaju uvođenja tih novih tehnologija (vjerovatno ne prije 2026. godine) objasnili su već nekoliko puta iz Centralne izborne komisije BiH.

Dakle, glasanje bi se obavljalo kao i sada, odnosno obilježavanjem imena kandidata olovkom na papiru, odnosno glasačkom listiću. Novina bi bila identifikacija birača, i umjesto lične karte ili pasoša, koji su se pokazivali dolaskom na biračko mjesto, sada bi se birači identifikovali otiskom.

“Birači bi na dan izbora prilikom ulaska na biračko mjesto bili dodatno elektronski identifikovani uz upotrebu biometrijskih podataka (otisak prsta), čije elektronske evidencije posjeduje Agencija za identifikacione dokumente, registre i razmjenu podataka (IDDEEA). CIK će, u saradnji sa IDDEEA i drugim relevantnim institucijama i organizacijama, raditi na kreiranju okruženja u kojem bi ova tehnologija bila implementirana na odgovarajućem broju pilot biračkih mjesta”, navedeno je u Strateškom planu Centralne izborne komisije za period od 2024. do 2027. godine.

Dalje, nakon identifikacije, birač bi, kao i ranije, dobio izborni listić, odlazio u prostor za glasanje, a nakon toga, umjesto u biračku kutiju, taj listić stavljao u skener.

“Birači označavaju svoj izbor na glasačkom listiću, a zatim ga ubacuju u mašinu za skeniranje. Mašina skenira i analizira svaki glasački listić kako bi prepoznala označeni izbor. Transparentnost i pouzdanost izbornog postupka se unapređuje, jer skeniranje omogućava precizno evidentiranje glasova, uključujući preferencijalne glasove, čime se osigurava poštovanje izborne volje birača”, navedeno je u Strateškom planu CIK-a.

O tome mogu li nove tehnologije u izbornom procesu spriječiti izbornu prevaru mišljenja stručnjaka u BiH su podijeljena, kao i javnosti, a što pokazuju ankete “Nezavisnih novina” aktivne na svim društvenim mrežama (X, Facebook, Instagram).

Podsjećanja radi, Šmit je 19. decembra praktično dao rok domaćim političarima da se dogovore o izmjeni Izbornog zakona kako bi se, kako je rekao, održali pošteni i fer izbori. U suprotnom, rekao je da će on reagovati i praktično nametnuti te izmjene.

Poslije njegovog “ultimatuma”, SDA je u parlamentarnu proceduru uputila izmjene izbornog zakona BiH kojim se uvode nove tehnologije u izborni proces, ali tek od 2026. godine. Te izmjene, koje su prošle u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, nije podržao SNSD, ali ni HDZ, i gotovo je izvjesno da one ne mogu proći Dom naroda. Istovremeno, odmah nakon najava Šmita da će nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH, reagovali su iz Republike Srpske, a Dodik je tada rekao da će Republika Srpska usvojiti svoj izborni zakon i sprovoditi izbore na svojoj teritoriji bez Centralne izborne komisije BiH. Tačnije, kazao je da je Republika Srpska nadležna za sprovođenje republičkih i lokalnih izbora, te da nadležnost CIK-a može biti samo bh. nivo vlasti. Povodom toga održan je i sastanak lidera vladajućih stranaka iz Republike Srpske, na kojem je dogovoreno da se ide u pravcu donošenja novog izbornog zakona Republike Srpske, kojim bi Republička izborna komisija bila nadležna za sprovođenje lokalnih izbora 2024. godine. Ovaj sastanak bojkotovali su predstavnici opozicije u Republici Srpskoj, ističući da neće podržati Dodikov prijedlog, a istovremeno poslanici PDP-a i SDS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH podržali su prijedlog izmjena Izbornog zakona koji je došao iz SDA.

Nezavisne