Wednesday, November 20, 2024

Služba za poslove sa strancima ostaje bez radnika dok bukti migrantska kriza

Služba za poslove sa strancima (SPS) BiH suočena je s problemom kadrovske nepopunjenosti, uključujući i odlazak radnika, baš u periodu kada se BiH suočava s migrantskom krizom.

U Nacrtu srednjoročnog plana rada SPS BiH 2022-2024. ističe se da su suočeni s izazovima koje nosi migrantska kriza, među kojim se posebno ističu nedovoljni smještajni kapaciteti Imigracionog centra, kao i potreba za dodatnim ljudstvom i materijalno-tehničkim sredstvima bitnim za upravljanje migrantskim talasom.

U ovom dokumentu analizirane su slabosti SPS, a jedna od detektovanih je, kako se navodi, nedostatak stručnih kadrova u pojednim organizacionim jedinicama po Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.

Kada je u pitanju stanje zaposlenih, 1. septembra su ih imali ukupno 244, od čega su tri imenovana lica, 133 su državni službenici, a preostalih 108 su radnici. Potrebe su, međutim, mnogo veće – nepopunjeno je 66 radnih mjesta. Stoga je istaknuto da je radi izvršenja plana potrebno jačanje i razvoj kako ljudskih, tako i tehničkih kapaciteta Službe, a za koje je neophodno osigurati novac.

“Jedna od slabosti je i odlazak stručnog obučenog i sertifikovanog kadra Službe, te nemogućnost kvalitetnog iznalaženja alternativa kadrovima koji su napustili Službu ili otišli u penziju”, navedeno je u nacrtu, u kojem je SPS kao jedan od problema označila i složene procedure zapošljavanja.

Osim toga, požalili su se i na nedostatak novca za pohađanje obuka u cilju unapređenja stručnih znanja zaposlenih, ali i na nedostatak finansijskih sredstava za obnavljanje IT opreme i specijalizovanih vozila.

“Migracioni talas prevazilazi kapacitete Službe u svakom smislu, a posebno u smještajnim kapacitetima”, ističe se u ovom dokumentu.

Da nevolja bude veća, kako se naglašava, kovid-19 negativno utiče na prihode SPS BiH, usljed smanjenog zakonitog migracionog kretanja odnosno interesa stranaca za dolazak i boravak u BiH. I to nije sve – analizom dostupnih podataka zemalja iz regiona, mišljenja su da se tokom iduće godine može očekivati isti ili porast trendova kada govorimo o slučajevima ulaza u BiH iz pravca Crne Gore i Srbije, te izlaza iz BiH ka Hrvatskoj.

“Zaključujemo da je za očekivati porast trenda pokušaja ilegalnog prelaska zelene granice i u narednom periodu”, ističu iz Službe, čiji se direktor Slobodan Ujić u petak nije javljao na pozive “Nezavisnih novina”.

SPS je, inače, izradila i Prijedlog programa rada za 2022. godinu, gdje su detektovani slični problemi. Požalili su se, između ostalog, da su podstanari na brojnim lokacijama, te predložili da se pronađe novac kako bi se to riješilo.

“Imajući u vidu da je od ukupno 16 terenskih centara, njih 12 smješteno u iznajmljenim poslovnim prostorima, koji najčešće nisu adekvatno prilagođeni potrebama rada terenskih centara, smatramo da je potrebno sagledati mogućnosti da Savjet ministara pokuša iznaći sredstva za obezbjeđenje poslovnih prostora u vlasništvu BiH”, naveli su iz SPS.

Kada je u pitanju kontrola kretanja i boravka stranaca, te nadzor, smještaj i njihovo udaljenje, SPS BiH je za iduću godinu procijenila rashode od 10.171.000 KM. Analize rizika u prethodnim godinama su, dodaju, ukazivale na uspješno funkcionisanje ove institucije, ali i uputile na oblasti koje bi se mogle unaprijediti.

Shodno tome, istuču, na realizaciju Programa rada Službe za 2022. godinu mogu uticati određeni problemi i rizici.

“Oni se odnose na nastavak povećanja broja migranata kao posljedica razvoja migrantske krize usljed zatvaranja granica Mađarske i Hrvatske, te njihovog preusmjeravanja preko teritorije BiH”, ističu iz SPS BiH.

Nezavisne

Povezane vijesti

Sud u Salcburgu donio prvu presudu: Korak bliže ka otklanjanju diskriminacije vozača iz BiH

Njihovo prisustvo u EU nije isto kao boravak koji se odnosi na privatne ili turističke svrhe.

U jednoj oblasti smo u vrhu svjetske liste, ali se time ne možemo hvaliti: Umjerena klima postaje ekstremna, a biće samo još gore

Foto: klix.ba

Uzmite samo posljedice ove godine: najtoplija zima u historiji (135 godina hidrometeoroloških mjerenja u BiH), apsolutni rekord za april (14. 4) i 33,3 stepena u Zenici, ljeto sa sva tri mjeseca rekordno topla, suša tokom ljeta i jeseni, potom poplave i najgore od svega 27 žrtava. Svima je jasno da su nekadašnji ekstremi postali nova klimatološka normala.

Popular Articles