Foto: Unsplash
Poljoprivrednici širom Semberije okreću se jesenjoj sjetvi uljane repice, pšenice i ječma, jer klimatske promjene i suša znatno smanjuju prinose proljećnih kultura, prije svega kukuruza. Tri sušne godine zaredom i slab prinos kukuruza doveli su do toga da poljoprivrednici hoće da smanje proizvodnju kukuruza.
“Sad ove godine sa kukuruzom stanje je nevjerovatno. Znači, generacije koje imaju ljudi 70 i više godina ne pamte da se ovo dogodilo. Juče smo vršili jednom komšiji, hetkar i po, vjerujte da nije bila tona kukuruza u Brocu, kaže poljoprivrednik i stočar iz Brodca Radiša Rikanović.
Dugotrajna i ekstremna suša, visoke dnevne temperature, te pojava crvenila doveli su do manjeg roda kukuruza, objašnjava Dragan Zarić.
“Činjenica je da u zadnjih nekoliko godina imamo manje ili više nepovoljne uslove za rast i razviće kukuruza prvenstveno u onim najkritičnijim fazama porasta, a koje se, koje protiču tokom juna, jula i avgusta mjeseca”, pojašnjava dr Dragan Zarić iz resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.
Onaj ko je imao sreće da se nađe pod nekim “kišnim oblakom” ili da navodnjava kukuruzna polja mogao je da dođe do nekog doprinosa, dok ostali poljoprivrednici okreću leđa kukuruzu i počinju da siju uljanu repicu, pšenicu, ječam i suncokret koji su otporniji na sušu.
“Većina nas će gledati da kukuruz smanji koliko je moguće. Ne postoji treća varijanta, možete posijati ili pšenicu ili uljanu repicu tako ćemo gledati što se tiče proizvodnje kukuruza da je što je moguće maksimalno smanjimo ako je moguće da je potpuno ukinemo. Realno tri godine da se ide u minus što se tiče proizvodnje kukuruza, to niko normalan ne može raditi, kaže Boško Radić ispred Udruženje poljoprivrednih proizvođača „Sela Semberije“
Radiša Rikanović kaže da će da smanji sjetvu kukuruza.
“Ovu godinu koliko god da mi rodi kukuruz proći ću nekako, a na godinu smanjiću i ja kukuruza. Vjerovatno ću suncokreta sijat nešto više, a kukuruza smanjit. Onda ako da Bog da se nešto na tom suncokretu uradi, prodati njega pa kupiti kukuruz Nema druge. “
Iz resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi kažu da već neko vrijeme povećavaju sjetne površine pod pšenicom što oni vide na osnovu broja podnesenih zahtjeva za ostvarivanje podsticaja. Dodaju da su na području Semberije ove godine imali za 2 i po hiljade hektara veće prijavljene površine nego što smo to imali prošle godine.
“Proizvođači jednostavno idu na sjetvu većih površina pod ozimim sredinama, upravo zbog sigurnije proizvodnje jer ozimi usjevi imaju šansu da imaju bolje uslove u toku zimsko proljećnog dijela vegetacionog perioda, da su sigurniji”, tvrdi Dragan Zarić.
Poljoprivrednici sa druge strane kažu da nisu zadovoljni podsticajima za pšenicu koji su 500 maraka, te navode da će tražiti povećanje na 700 maraka.
“Ne možemo reći da proizvodnja pšenice ove godine nije bila isplativa, ali morate da shvatite da je ove godine prinos bio bolji nego unazad 10 godina. Ko može garantovati da će taj prinos biti u sljedećoj godini? Znači to je realno da ide na 700 KM ako idete na neku prosječnu godinu ne možete reći da poslujete u minusu”, zaključuje Boško Radić.
Prelazak velikog dijela domaće ratarske proizvodnje kukuruza u sigurnije ozime usjeve dovodi u pitanje budućnost ove ratarske kulture u Semberiji na onim površinama koje nisu pokrivene sistemom za navodnjavanje.