 uputila je Sudu Bosne i Hercegovine dvije žalbe protiv odluka Centralne izborne komisije (CIK) BiH, kojima su odbijeni njihovi zahtjevi u vezi s ponovnim brojanjem glasova i poništenjem prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske na 140 biračkih mjesta.){kind=link}
Foto: Ringier
Srpska demokratska stranka (SDS) uputila je Sudu Bosne i Hercegovine dvije žalbe protiv odluka Centralne izborne komisije (CIK) BiH, kojima su odbijeni njihovi zahtjevi u vezi s ponovnim brojanjem glasova i poništenjem prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske na 140 biračkih mjesta.
U prvoj žalbi SDS osporava odluku CIK-a kojom je odbijen zahtjev za ponovno brojanje glasova na 140 biračkih mjesta u Republici Srpskoj, tvrdeći da je ta odluka u cijelosti nezakonita.
Navode da je CIK pogrešno primijenio Izborni zakon, nepotpuno i pogrešno utvrdio činjenično stanje te postupao suprotno pravilima upravnog postupka. Posebno ističu da je CIK zauzeo stav prema kojem falsifikovanje potpisa na biračkim spiskovima, iako predstavlja krivično djelo, ne predstavlja dovoljan razlog za ponovno brojanje glasova, što SDS ocjenjuje neprihvatljivim i suprotnim osnovnim principima izbornog integriteta.
SDS u žalbi navodi da su i sami članovi CIK-a u javnim izjavama potvrdili da je na više desetina biračkih mjesta dolazilo do manipulacija rezultatima, uključujući dodavanje glasova jednom kandidatu i oduzimanje glasova drugom.
Prema njihovim navodima, na 51 od 81 kontrolisanog biračkog mjesta utvrđeno je da su glasovi sistematski dodavani kandidatu SNSD-a Siniši Karanu, tačnije njih 510, dok su oduzimani Branku Blanuši, njih 288 te d to predstavlja 798 glasova razlike, a što CIK, kako tvrde, neopravdano svodi isključivo na matematički kriterij i zaključuje da to nema uticaj na konačan izborni rezultat.
Posebnu sumnju, kako navode iz SDS-a, izazivaju neuobičajeno visoki procenti izlaznosti na pojedinim biračkim mjestima u Doboju, gdje je, uprkos općem padu izlaznosti, zabilježena izlaznost i do 91 posto. Tvrde da su takvi podaci nelogični i da zahtijevaju grafološko vještačenje potpisa na biračkim spiskovima, kako bi se utvrdilo da li su navedeni birači zaista glasali ili je riječ o izbornim manipulacijama.
U žalbi se navodi i da je CIK potvrdio kako je više od 2.300 osoba glasalo bez važećih identifikacionih dokumenata, ali je istovremeno zauzeo stav da ta činjenica ne dovodi u pitanje tačnost izbornih rezultata. SDS ocjenjuje da takav pristup predstavlja legalizaciju očiglednih nezakonitosti i dodatno kompromituje izborni proces, posebno imajući u vidu da su nepravilnosti zabilježene na skoro trećini biračkih mjesta u Republici Srpskoj.
Druga žalba odnosi se na zaključak CIK-a kojim je odbačen zahtjev SDS-a za poništenje prijevremenih izbora na 140 biračkih mjesta kao nedopušten. SDS tvrdi da je CIK pogrešno protumačio Izborni zakon BiH, jer zakon, kako navode, nigdje ne zabranjuje političkim subjektima da traže poništenje izbora. Smatraju da je CIK bio dužan da se o njihovom zahtjevu izjasni meritorno, odnosno da ga usvoji ili odbije, a ne da ga odbaci kao nedopušten.
U obje žalbe SDS ističe da je izborni proces u Republici Srpskoj ozbiljno kompromitovan, da utvrđene nepravilnosti nisu izolovani incidenti, te da su imale presudan uticaj na izborne rezultate, koji, kako navode, ne odražavaju stvarnu volju birača. Zbog toga traže od Apelacionog odjeljenja Suda BiH da poništi odluku i zaključak CIK-a te predmet vrati na ponovno odlučivanje.
SDS je u žalbama ukazao i na, kako navode, nezakonito postupanje CIK-a u vezi s rokovima za podnošenje žalbi, tvrdeći da se zaključkom CIK-a ne mogu derogirati zakonske odredbe Izbornog zakona i Zakona o upravnom postupku.