Foto: Vlada RS
Konsolidovani godišnji finansijski izvještaj republičkog budžeta iznjedrio je niz preporuka i nepravilnosti koje su revizori utvrdili. Između ostalog, ukazali su Vladi na trošenje novca iz budžeta za javne insvesticije jer prema revizorskom izvještaju, utvrđeno je da se preko 45 miliona KM uplatilo direktno nosiocima projekata bez izvještaja o detaljima uplata.
Prema Zakonu o budžetskom sistemu Srpske, javne investicije su dio planiranih sredstava budžeta koji se ne raspoređuje unaprijed već na osnovu posebnih odluka Vlade, a ulaganja se odnose na lokalne infrastrukturne projekte, građevinske objekte, zemljišta i opreme.
Prvobitno je bilo predviđeno da će se za javne insvesticije izdvojiti 70 miliona KM ali je brojnim izmjenama kroz rebalans budžeta taj iznos povećan na 91 milion KM. Revizori su utvrdili da su projekti relizovani kroz direktna plaćanja na račune nosilaca projekata bez dokumentacije o utrošku sredstava.
„Na račune nosilaca projekta preneseno je 45,8 miliona KM. U toku godine dostavljena je dokumentacija o utrošku sredstava u ukupnom iznosu od 61,5 milion KM (od kojih se 19,7 miliona KM odnosi na sredstva koja su doznačena nosiocima projekata, dok za ostatak sredstava za koji nije dostavljena dokumentacija o utrošku sredstava, Ministarstvo finansija redovno dostavlja urgencije nosiocima projekata. Izvršenje budžeta javnih investicija na dan 31.12.2023. godine iznosi 90.835.716 KM. za koje se nisu dostavili izvještaji“, piše u revizorskom izvještaju o budžetu Republike Srpske.
S ozbzirom da Vlada odlučuje o ovim projektima, onda ni ne čudi što se povećao iznos predviđen za javne investicije, a ni to što nema izvještaja o utrošku novca,smatraju ekonomisti.
„Ne vjerujem da za sve te infrastrukturne projekte postoje planovi za izradu svega onog što je plan utroška sredstava zato i ne čudi što se nešto takvo našlo u konsolidovanom izvještaju o budžetu jer javne investicije bi morale da imaju tačnu marku koja je potrošena i gdje je potrošena a to je davanje na lijepe oči onima koji su iz bilo kog razloga podobni aktuelnoj vlasti“, kaže Jelena Trivić, doktor ekonomskih nauka.
I ponovo, po ko zna koji put, krše se zakoni ali odgovornosti nema. Čak ni upozorenja Glavne službe za reviziju rukovodstvu Srpske ništa ne znači već se nastavlja po njihovim ustaljenim pravilima, smatraju analitičari.
Ističu da odgovornosti nema jer sudska grana vlasti nije nezavisna.
„Sudska grana vlasti je potčinjena izvršnoj grani vlasti. Sudovi i tužilaštva ne rade svoj posao kako bi trebali i ne sankcionišu ovakvo očigledno kršenje zakona jer neko je taj novac potrošio na način kako nije trebao i neko bi za to trebao da odgovara. Međutim, u našem društvu je to problem jer nema odgovornosti jer su oni koji troše novac svjesni da neće za to odgovarati barem ne do trenutka dok se oni nalaze na vlasti“, kaže Velizar Antić, politički analitičar.
Opozicija smatra da se sve više pokazuje samovolja Vlade koja je isključivo po njihovim pravilima donosila odluke kako će i kome dati novac predviđen za javne investicije.
“Vlada javna sredstva troši netransparentno. Po svom nahođenju dodjeljuje sredstva da li familijarno ili da su politički podobna lica ili prijateljska i da taj neko nije dužan da dostavi Vladi za šta je utrošio ta sredstva”, smatra Mirjana Orašanin, predsjednik Odbora za reviziju u NSRS (SDS).
Kada bi u nekoj uređenoj zemlji, bilo koji zvaničnik prekršio neki zakon samo jednom, a ne više puta kako kod nas imamo slučajeve, to bi istog momenta bio posao za tužilaštvo i sudove. Međutim, kod nas je ta praksa kršenja zakona, na žalost postala svakodnevnica i normalno ponašanje, pa čak i kada na sve to upozravaju za to predviđene instucije, na to niko ne reaguje.