Pandemija virusa korona duboko je uticala na mentalno zdravlje stanovništva.
To se najviše izražava u povećanju depresivnosti i anksioznosti, a time je povećana i prodaja antidepresiva, saglasni su psiholozi i psihijatri u RS.
“Puno ljudi se plaši i samog virusa, strah ih je za zdravlje i život, a takođe i za posao, ali i za mnogo drugih stvari. Anksioznost koja dugo traje sigurno da razvija i određene kliničke momente, što zahtijeva da ljudi zatraže pomoć psihijatra”, kazala je Jadranka Stanković, specijalista psihijatrije i sistemski porodični psihoterapeut za Nezavisne novine.
Ističe da je to uticalo da dođe do povećanja upotrebe antidepresiva.
“Sigurno je da je došlo do povećane potražnje i upotrebe, jer mi postavljamo sve više dijagnoza gdje moramo uključiti terapiju koja podrazumijeva antidepresive, a sve u cilju da bismo pomogli našim pacijentima”, pojašnjava Stankovićeva.
“Povećan je broj mladih koji se javljaju, i to je s jedne strane pozitivno, jer oni nisu u stigmi da smatraju da je bespotrebno potražiti pomoć psihologa i psihijatra. Naime, te mlađe generacije se lakše odlučuju da dođu na pregled, na razgovor, po savjet, da se napravi procjena da li je potrebna terapija ili psihoterapija”, kazala je Stankovićeva.
Prema njenim riječima, urodio je plodom rad na promociji mentalnog zdravlja, kao i povećan broj centara za mentalno zdravlje.
“Mlađi ljudi lakše traže pomoć psihologa, ali i psihijatra”, zaključila je Stankovićeva.
Da je pandemija koja dugo traje uticala da se pogorša mentalno zdravlja građana, ali i dovela do povećane potrošnje antidepresiva, smatra i Aleksandar Milić, psiholog.
“I ranije bez vanrednih prilika, ali zbog ubrzane dinamike života, mentalno zdravlja je kod ljudi bilo narušeno, a ako tome dodamo trenutnu situaciju s pandemijom, gdje je veliki strah, ali i nesigurnost kod ljudi, možemo reći da se kod građana sve više razvija anksioznost, što povećava upotrebu antidepresiva”, kazao je Milić.
Dodao je da stalna strepnja kod krkih osoba, osoba koje su preosjetljive, uslovljava pad i mentalnih snaga, pad vitalnih snaga, među kojima su klonulost, slabost…
Ističe, kako raste strah, tako građani imaju potrebu za antidepresivima koji umanjuju strah, umanjuju strepnju, ali kako kaže, to opet nije dovoljno bez psihoterapije.
Ističe da sve više mlađa populacija doživljava panične napade koji su uslovljeni jakim strahovima.
Agencija za lijekove BiH
U Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH kazali su da još nemaju podatke o prometu lijekova u ovoj godini, ali da je prošle godine u BiH na antidepresive otišlo više od devet miliona KM.
“Prošle godine finansijski promet antidepresiva iznosio je oko 9,3 miliona KM, a među njima zabilježena je najveća potrošnja escitaloprama, sertralina i paroksetina”, kazali su iz Agencije i istakli da je u odnosu na 2019. godinu više za 221.398 KM.