Foto: RSA
Bosna i Hercegovina ima još desetak dana da usaglasi listu reformi ako želi da u septembru dobije prvu tranšu iz Plana rasta za zapadni Balkan, novog programa EU dizajniranog da zemljama u regionu pomogne na putu ka EU.
Plan bi trebalo da sadrži projektne prijedloge iz oblasti energetike, saobraćajne infrastrukture i digitalizacije, ali i dalje nije usaglašen jer unutar BiH ne postoji dogovor u vezi s tim šta bi BiH trebalo da radi.
Nacrt reformi o kojem se raspravlja nije dostupan javnosti, a nadležne institucije ne samo da ne žele da ga pokažu, nego ne žele javnost ni da informišu koji projekti su na stolu. Ono što se zna jeste da je Republika Srpska blokirala nekoliko reformi, a nakon što je lista poslije nekoliko mjeseci teških pregovora usaglašena s Evropskom komisijom, onda su usaglašeno rješenje blokirali kantoni koje kontroliše SDA. Ranije je RS imala tvrđi stav u vezi s pristajanjem na reforme, ali u posljednje vrijeme došlo je do značajnog približavanja stavova, ne samo unutar koalicije u BiH, već i na nivou EU. RS je čak prihvatila i jedinstveni broj 112 za hitne situacije, iako je prije nekoliko mjeseci tvrdila da ga ne može prihvatiti jer bi to značilo kršenje nadležnosti i slabljenje RS. Mada ova reforma nije dio uslova iz Plana rasta, demonstrira u praksi da je došlo do približavanja stavova između stranaka u RS i FBiH. Ali u međuvremenu se javila SDA, koja je nezadovoljna konačnim usaglašenim dokumentom, tvrdeći da se njime slabe država BiH i njene institucije.
Niko nam juče nije htio davati zvanične informacije, ali nam je rečeno da će se Evropska komisija maksimalno truditi da uključi BiH u Plan rasta u kasnijoj fazi, kada se političari dogovore. To znači da BiH, ipak, vrlo vjerovatno neće izgubiti novac jer je i EU svjesna da će biti nemoguće govoriti o integracijama zapadnog Balkana u EU bez jedne zemlje zapadnog Balkana.
Po svemu sudeći, evropske integracije će morati sačekati ishod lokalnih izbora u BiH s obzirom na to da nijedna stranka ne želi da u javnosti pred veoma važne lokalne izbore izgleda popustljiva.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, za “Nezavisne” kaže da će se čekati i na novo rukovodstvo u Evropskoj komisiji i novo vodstvo u Delegaciji EU.
“Teško je očekivati da trenutno postoje ozbiljni pregovori jer se čeka novi tim koji će preuzeti od ambasadora Johana Zatlera, koji ovih dana završava svoj mandat u BiH”, kaže on za “Nezavisne”. Ruku pod ruku sa Planom rasta ide i procedura za otpočinjanje pregovora EU i BiH usvajanjem pregovaračkog okvira. Ni tu Ćerimagić nije optimista te podsjeća da je Mađarska na početku svog šestomjesečnog predsjedavanja Savjetom EU obećala da će joj počinjanje pregovora EU i BiH biti jedan od prioriteta, a da po svemu što je poznato nije puno uradila na tom pitanju do sada. Jedan od razloga bi mogla upravo biti činjenica da zbog neformalne izborne kampanje u BiH nijedna politička opcija nije spremna na političke ustupke u ovom trenutku, pa su Mađari ocijenili da se ne isplati ni pokušavati.
S obzirom na zasićenje pričama o evropskim integracijama u bh. javnosti očigledno nijedna stranka u BiH ne vidi da bi napredak na evropskom putu mogao pomoći njihovom izbornom rejtingu ako bi to značilo žrtvovanje nekih principa i davanje ustupaka drugoj strani.
Faris Kočan, ekspert za evropske integracije zapadnog Balkana, ne vjeruje da je moguće ostvariti veći napredak do marta naredne godine.
“EU shvata da regionu mora dati kakvu-takvu perspektivu, dijelom zbog geopolitičkog aspekta. Ali nemoguće je zanemariti princip zasnivanja na zaslugama, tako da će BiH morati uraditi svoj dio posla”, zaključio je on.