SARAJEVO, BANJALUKA – Zbog nedostatka političke volje BiH još nije uspjela sprovesti reformu javne uprave, iako je započeta prije više od 12 godina.
Naime, iz odgovora u upitniku EU, koji su poslali predstavnici BiH Evropskoj komisiji, priznaje se da je reforma javne uprave u velikom zaostatku najviše zbog toga što ne postoji dovoljno političke volje na različitim nivoima vlasti da se sprovede.
Prevedeno na obični jezik, to znači da političke partije ne žele da se odreknu ovako važne poluge moći, koja im pomaže da se održe na vlasti.
“Zbog nedostatka podrške svih nivoa vlasti nisu usvojene ni projektne isporuke nekih od projekata finansiranih iz Fonda za reformu javne uprave”, navedeno je u odgovorima iz evropskog upitnika.
U odgovorima je takođe naglašeno da je reforma javne uprave započeta 2006. godine, a da nije mnogo urađeno, naročito u dijelu koji se odnosi na segment vertikalne reforme. Međutim, nakon što su predstavnici EU pritisnuli domaće vlasti da se kroz Reformsku agendu krajem 2014. godine obavežu na reforme, stvari su pomjerene s mrtve tačke.
“Reforma javne uprave od 2015. potvrđena je kao prioritet kroz Reformsku agendu BiH koju su odobrili Savjet ministara BiH, zatim vlade RS, FBiH i Brčko distrikta, kao i vlade svih deset kantona koji su uključeni u sprovođenje reforme javne uprave, a shodno su usvojeni i prateći akcioni planovi. Na ovaj način je osigurana direktna politička podrška ukupnim reformskim procesima u BiH”, navedeno je u odgovorima.
Ana Lučić iz Centara civilnih inicijativa (CCI) BiH kaže da je ta organizacija nedavno objavila monitoring sprovođenja Reformske agende, i da je značajna pažnja posvećena stanju u reformi javne uprave. U studiji je istaknuto da ni ti napori nisu dovoljni da se da ocjena da je reforma javne uprave na dobrom putu. Primjera radi, od početka sprovođenja ove agende zaposlenost u javnoj upravi smanjena je za jedan odsto, što autori ocjenjuju nedovoljnim.
“To je beznačajno jer ne ukazuje na veliki uspjeh vladinih mjera poput moratorijuma na nova zapošljavanja u državnoj službi. Svaki četvrti zaposleni i dalje radi u javnoj upravi ili javnim uslugama, to jest direktno ili indirektno je budžetski potrošač. Povjerenje građana u javne institucije je zabrinjavajuće. Samo 23 odsto građana ima povjerenje u sudove, odnosno 22 odsto građana u revizorske institucije”, navedeno je, uz konstataciju da su plate u javnoj upravi u prosjeku dvostruko veće nego u realnom sektoru.
Kada se radi o različitim nivoima vlasti, konstatovano je da je do marta 2018. Savjet ministara BiH usvojio dvije od četiri planirane mjere u oblasti reforme javne uprave, a koje se odnose na zamrzavanje plata u javnom sektoru i realizaciju popisa stanovništva. Vlada FBiH je planirala osam mjera, a ispunila tri, od kojih se jedna odnosi na usvajanje zakona o državnoj službi, a koji je Ustavni sud BiH stavio van snage. Nešto bolja situacija je u Vladi RS, koja je ispunila četiri od sedam mjera. Ono što, prema CCI-ju, još u RS nije urađeno je definisanje i usvajanje principa za reformu javne uprave, revidiranje kadrovskih planova i konačno stajanje ukraj manipulacija na javnim konkursima kroz namještanje ukupnih bodova za izabrane kandidate.
Usvojene mjere iz Reformske agende
- 2 od 4 Savjet ministara
- 3 od 8 Vlada FBiH
- 4 od 7 Vlada RS
(Nezavisne)