Rast akciza na cigarete i duvan u BiH, a s kojima automatski raste i njihova cijena, biće moguće obuzdati tek 2020. godine, s obzirom na to da su šanse da se to desi već u narednoj godini propuštene.
To nije izgledalo tako u julu ove godine, kada je Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, a na osnovu prijedloga radne grupe, odlučio da ide u izmjene Zakona o akcizama, kojima je predviđen moratorijum na dalji rast akciza i koje bi spriječile ekspanziju ilegalnog tržišta.
Ratko Kovačević, portparol UIO BiH, kaže kako ih je Upravni odbor UIO zadužio da sprovedu neophodnu proceduru, koja je i dalje u toku.
“Prvo smo morali provesti proces javnih konsultacija, a kada je to završeno, krenulo se u pribavljanje svih potrebnih mišljenja od deset agencija. Taj proces je i dalje u toku, a kada se sve bude sakupilo, to ćemo ponovo proslijediti Upravnom odboru, oni dalje Savjetu ministara BiH, koji će ga uputiti u parlament na usvajanje”, kaže Kovačević.
Međutim, kako pojašnjava, bez obzira na to kada će izmjene zakona biti usvojene, odluka o povećanju akciza u 2019. godini je već donesena i neće se mijenjati.
“Zakon je obavezao UO UiO BiH da svake godine donosi odluku za iduću godinu o akcizi sve do trenutka usklađenja cijena s Evropskom unijom. S obzirom na to da izmjene zakona kojima je predviđen moratorijum nisu usvojene, UO je morao postupiti po važećem zakonu”, zaključio je Kovačević.
Podsjećamo, Upravni odbor UIO BiH je na sjednici u četvrtak odlučio da od 1. januara 2019. godine minimalna akciza na cigarete iznosi 2,86 KM, umjesto dosadašnjih 2,60 KM po kutiji, dok će akciza na duvan biti 114,40 KM po kilogramu, umjesto dosadašnjih 104 KM.
Sa druge strane, specifična akciza na cigarete u narednoj godini treba da iznosi 1,60 KM po kutiji cigareta, umjesto dosadašnjih 1,50 KM.
Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, protivi se nastavku povećanja akciza.
“Kada se akciza za 2019. godinu uvede, doći će do pada prihoda po ovom osnovu jer smo prešli granicu koju potrošači mogu da podnesu. Daleko bi korisnije bilo smanjiti akcize i uvesti red na tržište jer bi to pomoglo i proizvođačima i državi. Ovako će rasti samo crno tržište, koje će ubiti i ovo malo proizvodnje”, smatra on.
Hadžić kaže kako BiH nema jasnu akciznu politiku, tako da je sa jedne strane poznato zašto se ona uvodi i plaća, ali je nejasno gdje se troši.
“Novac od akciza na duhan je završio u budžetu, a nijedna marka nije usmjerena u zdravstvo. Problem nije u prikupljanju, nego u daljoj raspodjeli”, kazao nam je on.
Inače, u periodu od 2011. do 2017. godine analize su pokazale da je akciza na duvan porasla za čak 105 odsto, a državni prihodi svega deset odsto. Svi ovi pokazatelji dokaz su da su se potrošači u BiH okrenuli ilegalnom tržištu u nemogućnosti da priušte oporezive legalne cigarete.
Neke nezvanične procjene pokazuju kako je BiH od 2012. godine izgubila čak 600 do 700 miliona KM budžetskih prihoda zbog prevelikog opterećenja na duvan i rasta crnog tržišta.
Podsjetimo, povećanje akciza je zasnovano na zakonskim odredbama koje se pozivaju na direktive EU.