Zastrašujuća istina je da mnoge žene koje rade u trafikama u BiH moraju nositi pelene zato što ne mogu otići u WC tokom smene koja nekad traje duže od osam sati, da šefovi ponegde prijete radnicima “da ih treba zaklati”, te čak prijavljeni slučajevi seksualnog zlostavljanja, potvrđuju da su radnice u ovom sektoru u BiH u izuzetno teškom položaju, piše Radio Sarajevo.
Vidjećete ih promrzle jer na radnom mjestu nemaju grijanja. Neće im dozvoliti da sjede za kasom, bolovanje je za njih misaona imenica, a kada njihova djeca završe u bolnici, moraće ih tamo ostaviti same, jer “gazda ne prašta”… Ovakve i slične priče smo makar jednom čuli od naših rođaka, komšija, prijatelja. Tu oko nas. Sindikalni predstavnici već godinama ukazuju na ovakve pojave, ali ih društvo uglavnom ignoriše. Moćni trgovci, često su bliski s vlastima i interesnim grupama, pa radnik koji “progovori” najčešće može dobiti samo otkaz i tako ostati bez egzistencije, piše Radio Sarajevo.
Zato je Sindikat trgovine BiH pokrenuo kampanju “O tome (ne) pričaj!” kojim žele ukazati na ovakve slučajeve. Implementacija projekta simbolično se održala na Dan žena – 8. marta.
– Baš kao i te davne 1857. godine ovom kampanjom želimo pokazati jedan vid protesta zbog trenutne situacije u kojoj se nalaze radnice u sektoru trgovine i usluga. Ne želimo zatvarati oči pred problemima i izazovima koji su svakodnevni, bilo da je reč o mobingu, prekovremenom radu, diskriminaciji na radnom mjestu, verbalnom i seksualnom nasilju, iskorišćavanju, ucjenjivanju i ugnjetavanju žene koja je u osnovi stub svakog zdravog društva i njih moramo sačuvati – navela je predsjednica Sindikata trgovine (STBiH) Mersiha Beširović.
Alma Bajramović Zukić, predsjednica Sekcije žena i potpredsjednica STBIH kaže za Radiosarajevo.ba da se žene u trgovačkom sektoru proteklih godina susreću s raznim izazovima.
– Na prvom mjestu, tu je mobing. Bilo da je riječ o verbalnom ili fizičkom iskorišćavanju. To radnici čak ne poistovjećuju s mobingom. A tu su i prekovremeni rad, rad na praznike, nemogućnost dobijanja slobodnih dana. To je realnost u trgovini i uslugama. Ali, mogu reći da je i u drugim sektorima slična situacija. Radnička prava su generalno na niskom nivou. Cilj nam je zato da preventivno delujemo na terenu, da dođemo do iskustava radnica i da vidimo na koji način im možemo pomoći – ističe Bajramović – Zukić. U prošloj godini prijavljeno je čak 305 slučajeva mobinga, prekovremenog rada i ugrožavanja drugih prava radnika u trgovini, a godinu prije još i više, 320.
Najugroženije su, pokazala su sindikalna istraživanja, žene od 26 do 30 godina.
– One su tada punoj snazi i žele se finansijski osamostaliti i ostvariti se kao majke. Jako je teško naći poslodavca koji će podržati djevojku, ženu koja želi da se ostvari kao majka. U tim slučajevima najčešće dolazi do prekida radnog odnosa. To su stvari gdje su žene neravnopravne i ugrožene. Ne samo u sektoru trgovine i usluga, već i u ostalima. Mi pokušavamo da se približimo tim ženama i muškarcima. Da iznesu probleme. Bez iznošenja problema ne možemo ništa da napravimo. Ruke s nam vezane, a poslodavcu se daje mogućnost da se ponaša kako želi – govori Bajramović-Zukić.
Nadalje, Beširović podsjeća da veliki broj radnica u sektoru trgovine i usluga rade težak fizički posao koji često znamo uporediti s radom u rudniku.
Ništa se nije promijenilo od 1857.
Bajramović – Zukić podsjeća na žene koje su 1857. godine digle svoj glas protiv izrabljivanja.
– Želimo da pokažemo veličinu tog praznika, 8. marta. Jer se ništa nije promijenilo. I daje su loši uslovi rada kad je u pitanju BiH. Nakon toliko godina, žene su izuzetno ugrožene na radnim mjestima. S tim u vezi, simbolično smo naše članove, i one koje to nisu, usporedili sa Margatema. Taj je cvijet znak optimizma, zdravlja i otpornosti. Žene koje rade u sektoru trgovine najbolje znaju šta znači otpornost na sve uslove rada. Ne želimo da one rade u takvim uslovima, već da napravimo korak naprijed. Da ostanemo zajedno i da radimo na rešavanju problema zaključila je Bajramović-Zukić.