Wednesday, November 20, 2024

Programere u BiH čeka 6.000 radnih mjesta

SARAJEVO – IT industrija u Bosni i Hercegovini ima potencijal da u narednih pet godina zaposli šest hiljada ljudi, ali da bi se to desilo, država mora da prepozna njen značaj.

Sa druge strane, u 2018. godini gotovo 1.000 studenata upisalo je neki od fakulteta iz oblasti IT-a u širem smislu, dok ih je oko 200 diplomiralo u oblasti softverskog inženjerstva.

Prema istraživanju “Bit alijanse”, koja okuplja najveće kompanije u ovom sektoru u zemlji, oko 4.200 ljudi bavi se poslom kompjuterskog programiranja i poslovima u vezi s programiranjem.

Podatak koji najbolje govori o brzom rastu ovog sektora je činjenica da je ukupan broj zaposlenih udvostručen od 2012. do 2017. godine.

Međutim, iako su plate iznad prosjeka, ni ova oblast, kao i sve druge u BiH, nije imuna na odlazak stručnjaka u inostranstvo, zbog čega su kompanije često u nezavidnoj poziciji i gdje moraju odbijati poslove koje im nude strani partneri.

“Država još nije prepoznala potencijale IT sektora, te ne ulaže ni približno dovoljno u obrazovanje, kao ni u istraživanje i razvoj na visokoškolskim institucijama, što bi moglo povući naprijed industriju još snažnije i brže. Kao rezultat toga imamo da kapaciteti državnih fakulteta nisu dovoljni da podmire potrebe IT sektora, jer nedostaje osnovnih resursa, kao što su učionice, adekvatna oprema, a poseban je problem što izvrsni studenti nisu ni na koji način motivisani da ostanu u okviru akademske zajednice, te da podučavaju nove generacije, nego se odlučuju da rade u privatnom sektoru, gdje mogu ostvariti bolje radne uslove”, ocjenjuju u “Bit alijansi”.

Kažu kako se tehnologija razvija mnogo brže nego što se studijski programi i niži nivoi obrazovanja mogu prilagoditi, te da je to izazov koji je prisutan svugdje u svijetu.

Zbog toga i same kompanije ulažu znatna sredstva u svoje programe prakse i stručnog usavršavanja kako bi se mladi inženjeri upoznali s aktuelnim tehnologijama i trendovima industrije.

Međutim, kao i učenici, i oni koji im prenose znanje napuštaju zemlju i teško ih je zadržati.

“Imamo stručnjake koji mogu kreirati nove generacije inženjera, ali država mora ponuditi uslove i ambijent koji će ih zadržati na fakultetima kako bi svojim radom u oblasti istraživanja, razvoja i predavanja novim generacijama ostvarili svoj puni potencijal. Trenutno to nije slučaj i elektrotehnički fakulteti su pred velikim izazovom da zadrže i trenutno zaposlene asistente i profesore. To je sigurno jedan od ključnih izazova s kojima se suočava visokoškolsko, ali sve više i srednjoškolsko obrazovanje u oblasti IT-a”, pričaju u “Bit alijansi”.

Vjekoslav Vuković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, kazao je juče, najavljujući konferenciju o digitalizaciji bh. društva, kako u IT sektoru ukupno radi 11.000 ljudi, te da sa pet odsto učestvuje u BDP-u, što je, kako je ocijenio, malo. Prema njegovom mišljenju, to učešće bi trebalo da bude 15 odsto.

Haris Hadžialić, direktor firme “Global GPS BH”, kazao je kako se u informaciono-komunikacionim tehnologijama mora prepoznati prostor za investicije te da se okruženje mora mijenjati, a što će, kako smatra, biti dugoročan proces.

BROJKE:

  • 11.000 ljudi radi u IT sektoru
  • 6.000 ljudi bi moglo biti zaposleno u narednih pet godina
  • 4.200 ljudi u BiH se bavi programiranjem
  • 1.000 studenata upisalo neki od fakulteta iz IT oblasti
  • 200 diplomiralo u 2018.

(Nezavisne) 

Povezane vijesti

Sud u Salcburgu donio prvu presudu: Korak bliže ka otklanjanju diskriminacije vozača iz BiH

Njihovo prisustvo u EU nije isto kao boravak koji se odnosi na privatne ili turističke svrhe.

U jednoj oblasti smo u vrhu svjetske liste, ali se time ne možemo hvaliti: Umjerena klima postaje ekstremna, a biće samo još gore

Foto: klix.ba

Uzmite samo posljedice ove godine: najtoplija zima u historiji (135 godina hidrometeoroloških mjerenja u BiH), apsolutni rekord za april (14. 4) i 33,3 stepena u Zenici, ljeto sa sva tri mjeseca rekordno topla, suša tokom ljeta i jeseni, potom poplave i najgore od svega 27 žrtava. Svima je jasno da su nekadašnji ekstremi postali nova klimatološka normala.

Popular Articles