 predviđa je za 1,5 posto veća nego ona ranija. Taj veći pad dodatni je razlog za zabrinutost, a za portal Klix.ba o njemu govore analitičari i lideri bankarskog sektora.){kind=link}
Prilagođena nova prognoza ekonomskog pada koju Međunarodni monetarni fond (MMF) predviđa je za 1,5 posto veća nego ona ranija. Taj veći pad dodatni je razlog za zabrinutost, a za portal Klix.ba o njemu govore analitičari i lideri bankarskog sektora.
U posljednjem izvještaju MMF-a posebno zabrinjava prognoza pada bosanskohercegovačke ekonomije za 6,5 posto ove godine, što je za 1,5 posto više u odnosu na ranije prognoze. Ovo znači da ulazimo u duboku recesiju, što nam “krade” ranije godine ekonomskog rasta, kaže za Klix.ba ekonomski analitičar Admir Čavalić.
“Moguće da ovo nije konačna prognoza za ovu godinu, jer posljednji kvartal donosi dodatne izazove. Covid-19 programi očigledno nisu dali željene rezultate, što potvrđuje dati izvještaj. MMF opravdano upozorava na infrastrukturni jaz regiona u odnosu na razvijene ekonomije Evrope. Shodno navedenom, javne investicije su nužnost”, smatra on.
Dodaje kako treba navesti da se pod navedenim podrazumijeva ekonomski opravdano, transparentno investiranje bez blokada i korupcije, što je nažalost praksa u zemljama regiona i BiH.
“MMF upozorava da vlade moraju biti fleksibilne po pitanju prioriteta u korona-krizi, konkretno potrebno je investirati u digitalnu infrastrukturu.
“Zbog toga je potrebno da nove Covid-19 vladine mjere teže digitalnoj transformaciji privrede (i javnog sektora). Postojeća kriza naglašava značaj digitalne infrastrukture u odnosu na drugu infrastrukturu, puteve, zgrade i slično”, zaključuje Čavalić.
Pogoršane prognoze MMF-a zabrinule su i bankarski sektor. Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH, za Klix.ba kaže kako je kada su u pitanju negativni ekonomski efekti pandemije i dalje prisutna velika neizvjesnost.
“Izmijenjene prognoze kretanja BDP-a za BiH i ostale zemlje u regionu su očekivane. Međunarodna tržišta dinamično reaguju na svaku informaciju koja je u vezi s pandemijom. Oporavak u zemljama evrozone je usporen i to za našu ekonomiju može imati značaj. Smatram da već sada fokus moramo usmjeriti na narednu godinu. Osim mjera koje se odnose na finansijske olakšice i pomoć, bez odgađanja treba pristupiti aktivnostima prilagođavanja strateških sektora i poslovnih modela za uslove poslovanja koje ćemo imati u 2021. godini”, navodi on.
Trebamo dati odgovor na pitanje kako će funkcionisati strateški poslovni sektori u uslovima dugoročno nepovoljne epidemiološke situacije, dodaje. Mjere koje su propisale entitetske agencije za bankarstvo daju dodatni prostor i fleksibilnost za djelovanje u ovoj i narednoj godini.
“Velika očekivanja su usmjerena i na aktivnosti Vlade FBiH. Ne treba isključiti potrebu za planiranjem dodatnih opcija podrške koje bi bile fokusirane samo na održavanje i povećanje zaposlenosti u prvoj polovini naredne godine. Izvjesni su i pojačani izazovi kada je u pitanju likvidnost privrede i rast udjela loših kredita nakon što isteknu posebne mjere koje su propisale entitetske agencije. Dakle, još uvijek imamo dovoljno vremena za djelovanje i ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica koje nas čekaju u narednoj godini”, zaključio je Mahmuzić.
(Klix)