Foto: BHRT
Do održavanja lokalnih izbora ostalo je manje od dva mjeseca, a pored preuranjene kampanje problemi su se pojavili i u imenovanjima predsjednika biračkih odbora i njihovih zamjenika.
Osim što je nedavno Centralna izborna komisija BiH ponovo raspisala konkurs, jer ih se na prvom nije dovoljno prijavilo, problem je u tome što su već počele stizati prijave o desetinama osoba koje su se prijavile, a na neki način stranački su obojene. Samo su od jutros Transparensiju stigle desetine novih prijava. Nameće se pitanje hoće li ovo ponovo utjecati na integritet izbornog procesa?
Centralna izborna komisija BiH raspisala je prije nekoliko dana novi konkurs za predsjednike biračkih odbora i njihove zamjenike, jer se na prvom nije prijavilo dovoljno osoba. Ono što se donekle i očekivalo je da će se na konkurs prijavljivati osobe koje su dio stranačke mašinerije, a što po izmjenama izbornog zakona BiH, koje je visoki predstavnik nametnuo, nije
dozvoljeno.
“Nama je stiglo preko 30 prijava građana putem mejla i aplikacije, ljudi ukazuju da su u njihovim sredinama ljudi prošli u odbore, a da su u stranačkim strukturama, nažalost i očekivalo se da će stranke poslati svoje ljude na te konkurse i jako je teško nakon godina i godina jedne uhodane šeme ustanoviti sada nezavisnost u radu biračkih odbora”, kaže Srđan Traljić iz Transparensi Internešnela BiH.
Stranke su se dosjetile da svojim članovima masovno daju ispisnice iz stranke, kako bi omogućili da se prijave. Međutim, to je, kako navode analitičari, samo formalna ispisnica jer su ti ljudi i dalje politički pristrasni.
“Na svim prethhodnim izbornim ciklusima utvrđeno je da su ustvari birački odbori, odnosno predsjednici biračkih odbora najslabija i najpodložnija karika u izbornom procesu, što pokazuje raniji monitoring brojnih nepravilnosti, prvenstveno dopisivanje glasova kandidatima, za koje su u pojedinim gradovima podignute i optužnice, što je bilo prvo i pitanje koje je ranije postavio bivši član CiK-a: Ko je u stvari danas politički nepristrasan?”, navodi politički analitičar Ivana Marić.
“To je i prva stvar na kojoj treba insistirati i dalje, na uvođenju novih tehnologija, skenera, biometrijske identifikacije, video nadzor na biračkim mjestima, jer se mora isključiti nažalost ljudski faktor u dijelu izbornog procesa, ja bih volio da imamo izbore kao u francuskoj, Njemačkoj, gdje nikome ne pada na pamet da dovodi u pitanje integritet izbornog procesa”, navodi bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić.
S obzirom na sve, postavlja se pitanje koliko će ovo ponovo uticati na integritet izbornog procesa. Ono što je svakako sigurno je da će do opšte zabune doći već sada jer je, pored prijava nevladinim organizacijama koje rade monitoring izbornog procesa, veliki broj prijava stranaka međusobno po lokalnim zajednicama, koje već sada CIK-u BiH šalju imena osoba za koje tvrde da su članovi neke političke opcije.