Foto: Fena
U naredna tri dana pred Zastupničkim domom PSBiH trebao bi se naći Prijedlog zakona o Sudu BiH.
Riječ je o zakonu koji su usaglasile stranke Trojke i opozcije iz RS, a usvajanje tog zakona jedan je od uvjeta za BiH na evropskom putu, odnosno za otvaranje pregovora BiH s EU.
Kako je Raport ranije pisao, ovaj prijedlog zakona nalazi se na dnevnom redu hitne sjednice Doma koju je zatražilo pet zastupnika, a koja bi mogla biti zakazana u naredna tri dana.
Ovaj zakon godinama je bio kamen spoticanja među partnerima u vladajućim strukturama, pa je mijenjao oblik i sadržaj u zavisnosti od ispostavljenih zahtjeva stranaka koje su o njemu pregovarale.
Prvo je promijenio naziv iz Zakona o sudovima BiH kako ga je definirala Evropska komisija u isporučenim zahtjevima prema BiH, a sada je nazvan Zakon o Sudu BiH.
Također, prvobitni prijedlog od prije nekoliko godina koji je bio u javnosti predviđao je formiranje Višeg suda BiH, a prema najnovijim prijedlozima osniva se Apelaciono odjeljenje Suda BiH koje pod takvim nazivom postoji i sada pri Sudu BiH, ali bi ubuduće ta institucija bili fizički odvojena od Državnog suda i smještena u entitetu RS i sa također novim uređenjem rada i proširenom strukturom zaposlenih.
Iako se u javnosti sad već godinama uvriježilo ili bolje rečeno nametnulo mišljenje kako je za SNSD najveći problem u tom zakonu to što nema saglasnosti s donedavnim koalicionim partnerima iz FBiH da sjedište Apelacionog suda bude u Banjoj Luci, nego se zagovaralo da ono bude u Istočnom Sarajevu, činjenica je da SNSD-u prije svega smeta nadležnost tog suda u pogledu procesuiranja krivičnih djela izvršenim u RS-u, ali i nadležnosti koje bi Sud i Apelaciono odjeljenje Suda BiH imali u rješavanju imovinskih sporova između BiH i entiteta, kao i međuentitetskih sporova.
Prema Nacrtu zakona o Sudu BiH koji je bio pred Vijećem ministara BiH bilo je predviđeno da će u periodu od godine dana Apelaciono odijeljene Suda BiH biti u Sarajevu, a da će u tom roku PSBiH donijeti izmjene zakona kojima će decidno odrediti sjedište tog odjeljenja Suda i to u entitetu RS.
U Prijedloga zakona o Sudu BiH čiji je zvanični predlagač Predrag Kojović, zastupnik Naše stranke u Zastupničkom domu PSBiH i koji je i u posjedu Raporta, navodi se da će sjedište Apelacionog odjeljenja Suda BiH biti u Opštini Pale, na području Grada Istočno Sarajevo.
Usvajanje ovog zakona predviđeno je po hitnom postupku.
Do prijedloga da se ovaj zakon razmatra i usvoji u Zastupničkom domu PSBiH, nakon čega bi bio upućen na usvajanje u Dom naroda PSBiH došlo je zbog toga, jer u Vijeću ministara BiH SNSD opstruira donošenje ovog zakona, pa je njegovo predlaganje i usvajanje u ZDPSBiH jedan od načina prevazilaženja blokada na evropskom putu BiH.
Ukoliko bi za ovaj Prijedlog zakona u Zastupničkom domu PSBiH glasalo svih 19 zastupnika nove većine i ukoliko se protivljenju SNSD-a koje je sasvim izvjesno, ne bi pridružili poslanici SDA i DF-a, odnosno ako bi SDA i DF bili suzdržani, ovaj prijedlog bi bio usvojen.
Nakon toga po hitnom postupku bi bio upućen Domu naroda PSBiH na usvajanje.
U obrazloženju Prijedloga zakona o Sudu BiH predlagača zastupnika, Predraga Kojovića navodi se da su s njim uređena pitanja stvarne nadležnosti i sastava Suda što je kao što smo već pisali bilo sporno u ranijim prijedlozima za SNSD.
Pojašnjeno je da je pitanje nadležnosti regulisano kroz članove 16. 17. i 18. Prijedloga zakona o Sudu BiH.
Sud je nadležan u prvom stepenu suditi za kaznena djela propisana Kaznenim zakonom Bosne i Hercegovine i drugim zakonima BiH.
Sud je dalje nadležan za kaznena djela propisana zakonima Federacije BiH ili zakonima BiH ili zakonima Brčko distrikta kada ta kaznena djela ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku neovisnost, državnu sigurnost i međunarodni subjektivitet, privredu ili izazivaju ozbiljnu ekonomsku štetu ili drugu štetu velikih razmjera po Bosnu i Hercegovinu.
Sud je nadležan i za kaznena djela iz oblasti terorizma, trgovine ljudima i seksualnog iskorištavanja žena i djece, nezakonite trgovine drogom, nezakonite trgovine oružjem, pranja novca, korupcije, zaštite okoliša, krivotvorenja sredstava plaćanja, kompjuterskog i organizovanog kriminala propisana zakonima Federacije BiH ili RS ili Brčko distrikta.
I to ako su djelomično ili u cijelosti počinjena na teritoriji dva entiteta, jednog ili dva entiteta i Brčko distrikta BiH ili izvan teritorija BiH kao i ako su djelomično ili u cijelosti počinjena nezakonitim aktivnostima izvršenim zajedničkim djelovanjem organizovanih skupina na teritoriju dva entiteta, jednog ili dva entiteta i Brčko distrikta Bosne i Hercegovine ili izvan teritorija BiH.
Ili ako su ta kaznena djela propisana međunarodnim ugovorima koje je ratificirala Bosna i Hercegovina.
Sud BIH je nadležan i da odlučuje o pitanjima koja se tiču provođenja međunarodnih i međuentitetskih kaznenih propisa, uključujući i odnose s Interpolom i drugim međunarodnim policijskim tijelima, kao što su transfer osuđene osobe, izručenje i predaja osobe koju druga država, odnosno međunarodni sud ili tribunal zahtijevaju od bilo kojeg tijela na području Bosne i Hercegovine.
Da odlučuje o ponavljanju kaznenog postupka okončanog pravomoćnom odlukom Suda u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku Bosne i Hercegovine.
Sud je nadležan i da rješava imovinske sporove između Bosne i Hercegovine i entiteta, između BiH i Brčko distrikta, između entiteta, između entiteta i Brčko distrikta i između institucija Bosne i Hercegovine koje su povezane sa vršenjem javnih ovlasti.
Zatim, da rješava imovinske sporove proistekle iz štete koja je nastala pri vršenju javnih ovlasti tijela uprave BiH, drugih institucija BiH i službenih osoba tih tijela i institucija.
Da provodi i izvršni postupak svojih odluka i postupak osiguranja potraživanja i da rješava i druge sporove ako je nadležnost Suda utvrđena zakonima BiH ili međunarodnim ugovorom koji su ratifikovani u Parlamentarnoj skupštini Bosne Hercegovine.
Sud BiH je nadležan i da odlučuje o tužbama protiv konačnih upravnih akata, uključujući i upravnu šutnju, institucija Bosne i Hercegovine i njezinih tijela, javnih agencija, javnih korporacija, institucija Brčko distrikta i drugih organizacija utvrđenih zakonom BiH, donesenih u vršenju javnih ovlasti.
Također, nadležnost Suda BiH je da ocjenjuje zakonitost pojedinačnih i općih pravnih akata donesenih na temelju zakona BiH, pri vršenju javnih dužnosti tijela vlasti BiH, za koje zakonom nije predviđena sudska zaštita izvan upravnog spora.
Nadležnost Suda BiH je i da odlučuje o zahtjevima za zaštitu sloboda i prava zajamčenih Ustavom Bosne i Hercegovine, ako su povrijeđena konačnim pojedinačnim aktom ili radnjom službene osobe institucija i tijela BiH, institucija Brčko distrikta i drugih organizacija utvrđenih zakonima, donesenim u vršenju javnih ovlasti.
Sud BiH odlučuje i o ponavljanju postupka, te rješava i druge sporove ako je nadležnost Suda propisana zakonima Bosne i Hercegovine ili međunarodnim ugovorom koji su ratifikovani u PS BiH.
Obrazloženje dilema i ranijih mišljenja Venecijanske komisije
U obrazloženju je detaljno pojašnjeno da su postojale određene dileme u formulaciji članka 16., koji propisuje kaznenu nadležnost Suda BiH, te je pojašnjeno zašto je u prvom dijelu stavka člana 16. Prijedloga korišten termin kaznenih djela iz područja ili oblasti umjesto navođenja materijalnog naziva tih djela.
„Naime, Venecijanska komisija je još 2013. objavila Mišljenje o tadašnjem Nacrtu zakona о sudovima BiH, u kojem je zaključila da tako važna odredba koja regulira kaznenu nadležnost – pogotovo njezin stavak (2) mora biti precizirana na način da ne ostavlja prostora za dvojako tumačenje.
U brojnim pokušajima da se precizira navedena odredba, 20. 7. 2017. godine je na sastanku Strukturiranog dijaloga o pravosuđu između EU i BiH ponuđen prijedlog za navedeni stavak od strane stručnjaka Evropske komisije, a koji se zasniva na pravnoj stečevini Evropske unije – članku 83. Ugovora o funkcioniranju EU (TFEU).
Naime, ovaj zakon, kao što je to slučaj i s navedenom normom pravne stečevine EU, je organizacijske, a ne materijalnopravne prirode.
Iz tog razloga je prijedlog stručnjaka EU zauzeo stav da se norma treba pozivati na,,područja/oblasti” kaznenih djela, kao što je to uradio TFEU, a ne takstativno nabrajati kaznena djela.
Ovo iz osobitog razloga jer se kaznena djela, npr. korupcije, kao takva ne mogu naći u entitetskim kaznenim zakonima jer nisu definirana kao “korupcija” već kao zloupotreba položaja, primanje i davanje mita itd., kao što na isti način, nemamo definirana navedena djela kao ,,korupcija” u svim zemljama članicama EU, već su različita kaznena djela iz te kategorije grupirana u oblast koja se u širem smislu zove korupcija.
Imajući to u vidu, Sud i Tužiteljstvo BiH bi imali značajne poteškoće prilikom odlučivanja koje djelo bi imalo elemente korupcije, iako postoji odnedavno uputstvo VSTV-a o kategorizaciji koruptivnih kaznenih djela, ali koje je samo upućujuće prirode za lakše zavođenje i praćenje predmeta u TCMS-u.
To se odnosi i na sva druga kaznena djela koja nisu taksativno nabrojana kao „djela”, nego područja oblasti ,terorizma”, „organiziranog kriminala” itd.
Također, ako bi se ostalo pri nabrajanju samo kaznenih djela a ne područja/oblasti, to bi značilo da svako novo kazneno djelo koje će iz određenog područja biti u budućnosti uvedeno u kaznene zakone entiteta i Brčko distrikta bi automatski bilo isključeno iz opsega primjene ovog stavka Zakona o sudovima BiH, odnosno ukazivalo bi na potrebu dopuna ovog zakona.
Upravo iz tih razloga i norma članka 83. TFEU koristi termin ,„područja/oblasti” kada navodi da ,,s obzirom na razvoj kriminaliteta, Vijeće može usvojiti odluku kojom se utvrđuju ostala područja kriminaliteta koja ispunjavaju kriterije definirane u ovom stavku.”
Potpuno razumijevajući normotehnička pravila izrade propisa koja možda ne sugeriraju na pozivanje ,,područja” u ovom slučaju, znajući da je taj termin stran u normotehničkoj praksi u BiH, jasno je da jedino korištenjem tog termina složen pravni sistem s četiri jurisdikcije kao što je slučaj s BіH može djelotvorno funkcionirati kad je u pitanju objekt zaštite ove norme, a to je država BiH.
Na kraju, upravo iz procesa približavanja EU, BiH će se morati opredijeliti za terminologiju, koja iako možda nova u praksi, omogućava efektivnu primjenu zakona EU na njezinom teritoriju.
U skladu sa svim gore navedenim, korišten je termin kaznenih djela iz područja/oblasti (umjesto navođenja materijalnog naziva tih djela u prvom dijelu stavka (3).
Na isti način je uveden pojam “šteta velikih razmjera” jer je neopravdano ostaviti mogućnost da Sud BiH procesuira bilo koju štetu, osobito bagatelnu.
Ako se već ne definira razmjera štete u ovom propisu (a bilo je takvih pokušaja uvođenja cenzusa na raspravama u okviru Strukturiranog dijaloga), onda je bolje ostaviti Sudu da kroz praksu iskristalizira koja je to razina štete “velikih razmjera” koja bi bila dovoljna za zasnivanje nadležnosti u ovom slučaju.
Konačno, u skladu s citiranim Mišljenjem Venecijanske komisije, a kako je i učinjeno u prijedlogu, razdvojeno je izvršenje kaznenih dijela iz pojedinih područja/oblasti od strane pojedinaca i kriminałnih skupina.
Dakle članak 16. stavak (3) zasniva nadležnost Suda BiH za kaznena djela iz nadležnosti entiteta ili kantona ili Brčko distrikta zbog toga što je: kazneno djelo počinjeno na, ili od strane pojedinca, kazneno djelo počinjeno na, ili od strane kriminalnih skupina, izvršenjem kaznenog djela nastala šteta velikih razmjera za BiH, kazneno djelo u suprotnosti s međunarodnim obvezama.
Člancima 17. i 18. uređena je građanska i upravna nadležnost. Iako sukladno važećem Zakonu o Sudu BiH Upravno odjeljenje rješava i građanske i upravne sporove, ovim nacrtom se pojedinačno reguliraju ove dvije vrste nadležnosti.”, navodi se između ostalog u obrazloženju Prijedloga zakona o Sudu BiH predlagača državnog zastupnika Predraga Kojovića.