SARAJEVO, BANJALUKA – Nepouzdane evidencije, neefikasnost u naplati potraživanja, loše odrađen popis sredstava i obaveza te kršenje Zakona o državnoj službi neki su od razloga zbog kojih je Ministarstvo spoljnih poslova BiH dobilo mišljenje s rezervom i na finansijske izvještaje i na usklađenost.
Kada je riječ o popisu, revizori su uočili brojne nepravilnosti, između ostalog i to da neka umjetnička djela (slike) koja su preuzeta u postupku sukcesije imovine bivše SFRJ još nisu procijenjena i evidentirana u poslovne knjige.
“Centralna popisna komisija je konstatovala manjak dvije umjetničke slike iz ranijih godina u Ambasadi BiH u Vatikanu za koje se vodi sudski spor”, naveli su revizori.
Takođe, popis je vršen na način da su pojedina evidentirana potraživanja stara deset i više godina, a upitno je i postojanje originalne arhive za ta potraživanja, dok je kod popisa obaveza kao i prethodnih godina problem predstavljalo to što određeni broj diplomatsko-konzularnih predstavništava nije ni dostavljao podatke.
“Prema podacima iz Glavne knjige Ministarstva, ukupne obaveze na dan 31. decembra 2019. godine iznose 3.739.640 KM i to u sjedištu Ministarstva 1.305.685 KM, a u DKP mreži 2.433.954 KM”, naveli su revizori, dodajući da prema izvještaju Komisije za popis novčanih sredstava, potraživanja i obaveza obaveze iznose 3.823.236 KM.
Kada je riječ o zapošljavanju, revizori su utvrdili da je Ministarstvo spoljnih poslova BiH sprovodilo interne premještaje državnih službenika koji su bili na probnom radu, što je uzrokovalo aktiviranje rezervnih lista i prijem dodatnih pet državnih službenika, iako se za to nisu stekli uslovi shodno Zakonu o državnoj službi u institucijama BiH i podzakonskim aktima.
“Prema prezentovanim podacima, tokom revizije sa danom 31. decembar 2019. godine ukupno je primljeno 13 državnih službenika na neodređeno vrijeme, od čega pet korištenjem instituta rezervne liste”, zaključili su revizori.
Kada je riječ o rezervnim listama, “Nezavisne novine” su još ranije pisale da je to najčešći način zaobilaženja Savjeta ministara BiH kod zapošljavanja u institucijama BiH. Trenutno nijedna institucija BiH bez saglasnosti Savjeta ministara BiH ne može zaposliti nijednog radnika, a institut rezervne liste se zloupotrebljava na način da na raspisani konkurs Agencija za državnu službu BiH instituciji koja traži radnika pošalje ime radnika koji je dobio najveći broj bodova, a pored toga napravi i rezervnu listu, na kojoj se nalaze imena uspješnih kandidata. Nekoliko dana nakon što zaposle kandidata koji je imao najveći broj bodova, rukovodilac institucije, ministarstva ili agencije u kojoj je zaposlen interno ga premjesti na drugo radno mjesto, a na njegovo dolazi prvi sa rezervne liste i tako ukrug.
U Ministarstvu spoljnih poslova BiH danas nismo uspjeli dobiti odgovor na pitanje da li su imali primjedbe na izvještaj Kancelarije za reviziju institucija BiH i koje.