 predsjednika SAD Donalda Trampa zbog indicija da je tražio političku pomoć iz Ukrajine, saopštila je predsjedavajuća ovog tijela Nensi Pelozi (Nancy Pelosi).){kind=link}
Predstavnički dom pokreće proceduru za opozivom (impeachment) predsjednika SAD Donalda Trampa zbog indicija da je tražio političku pomoć iz Ukrajine, saopštila je predsjedavajuća ovog tijela Nensi Pelozi (Nancy Pelosi).
“Predsjednik se mora smatrati odgovornim. Niko nije iznad zakona,” kazala je Pelosi.
Tramp je odmah reagovao porukom na Tviteru, nazivajući pokretanje impičmenta “zlostavljanjem predsjednika” i “još vanrednih smeća vijesti.”
Usijanje u SAD zbog razgovora Tramp-Zelenski
U SAD nova politička kontroverza – u koju su uključeni predsjednik Donald Tramp (Trump), strani državnici, sa pokretanjem pitanja o zakonitom i etičkom ponašanju te optužbama na račun domaćih rivala.
To podsjeća na već viđenu situaciju iz 2016. sa pričom o ulozi Rusije i tadašnjoj predsjedničkoj kandidatkinji demokrata Hilari Klinton (Hillary Clinton). No, sada je u pitanju nova zemlja (Ukrajina) i novi likovi (Džo Bajden i njegov sin Hanter). Doduše, Tramp je u središtu u oba slučaja, podsjeća “Bi-Bi-Si” (BBC).
Najžešći Trampovi kritičari ga optužuju da zloupotrebljava predsednička ovlašćenja kako bi prisilio Ukrajinu da otkrije informacije koje bi mogle naštetiti njegovom rivalu Džou Bajdenu (Joe Biden), koji za sada slovi kao najozbiljniji pretendent za predsjedničkog kandidata Demokratske stranke na izborima 2020.
Istovremeno, Tramp i njegove pristalice tvrde da je bivši potpredsjednik SAD iskoristio svoju poziciju za pritisak na Ukrajinu da odustane od krivične istrage koja bi obuhvatila i njegovog sina Hantera (Hunter).
Uslovljavanje vojnom pomoći
Čitava priča počinje sa telefonskim razgovorom Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodomira Zelenskog 25. jula ove godine.
Uzbunjivač iz redova američke obavještajne zajednice je podnio prijavu generalnom inspektoru američkih obaveštajnih službi da je američki predsjednik, navodno, vršio pritisak na svog ukrajinskog kolegu da sprovede istragu o poslovima porodice Bajden u njegovoj zemlji.
Prema tim izvorima, Tramp je razgovarao i o 250 miliona vojne pomoći Ukrajini, koju je Kongres odobrio – ali je Bijela kuća odložila njenu isporuku do sredine septembra. “Vošington post” (The Washington Post) i ostali američki mediji pišu da je Tramp rekao šefu svog kabineta Miku Malveniju (Mick Mulvaney) najmanje jednu sedmicu prije pomenutog razgovora sa Zelenskim, da odloži slanje pomoći.
Tramp: Poslovi Bajdenovog sina i u Kini
Tramp je na neki način priznao da je razgovarao o pomenutim temama sa ukrajinskim predsjednikom. Istakao je da je pomenuo problem korupcije i ulogu Džoa i Hantera Bajdena, među ostalim pitanjima.
Bio je to “lijep razgovor” preko telefona – “savršen” razgovor, kazao je Tramp, negirajući međudim da je povukao vojnu pomoć da bi izvršio pritisak na Zelenskog da istraži poslovanje svog političkog rivala. Istovremeno, predsjednik SAD je istakao da pošto Vašington daje pomoć Ukrajini “želimo da budemo sigurni da je zemlja poštena. Ako ne govorimo o korupciji, zašto biste dali novac zemlji koju smatrate korumpiranom”.
Tramp je tokom susreta sa poljskim predsjednikom Andržejom Dudom u Njujorku rekao da je njegova glavna primjedba kada je riječ o američkoj pomoći Ukrajini, nedostatak podrške Evropske unije: “Zašto Evropa ne pomaže Ukrajini više? Zašto SAD uvek moraju to da čine?”
Tramp je optužio Hantera Bajdena, međunarodnog poslovnog konsultanta, da je u vrijeme dok je njegov otac bio potpredsjednik SAD “uzeo novac” od Kine, sugerišući da će zbog toga Džo Bajden, ako bude izabran za predsjednika, voditi mekšu politiku prema Pekingu. “(Oni) ne mogu misliti o ničemu boljem što bi voleli da vide nego da Bajden dođe na tu poziciju”, smatra Tramp.
Američki predsjednik je na Tviteru napisao da su kontroverzu izazvali Demokratska stranka i “lažljivi mediji”.
“Sada lažni mediji kažu da sam ‘pritiskao ukrajinskog predsjednika najmanje osam puta tokom telefonskog razgovora sa njim’. Ta navodna informacija je došla od takozvanog ‘uzbunjivača’ za koga kažu da čak nije ni imao neposredni uvid o čemu se razgovaralo,” napisao je Tramp na Tviteru.
On je dodao da je uzbunjivač možda izdajnik: “Da li je on na strani naše zemlje? Odakle je on?”
Demokrate kritikuju, republikanci uzdržani
Kongresmeni iz redova Demokratske stranke smatraju da je pomenuti telefonski razgovor veoma važan jer pokazuje kako se predsjednik ophodi sa stranim liderom.
Kritičari Bijele kuće ističu da je Tramp izvršio pritisak na Zelenskog, tražeći od njega da naloži svojim saradnicima da istraže poslovne aktivnosti Hantera Bajdena, koji je bio u upravljačkom timu kompanije u vlasništvu ukrajinskog oligarha.
Demokrate navode da je Tramp želeo da vlasti u Kijevu pokrenu istragu o korupciji kako bi narušio ugled Hantera i njegovog oca.
Republikanci u Kongresu su za sada uzdržani u ovom slučaju, što još jednom pokazuje kako se oko ovog pitanja, kao i mnogih drugih, političari svrstavaju i dijele u skladu sa partijskom pripadnošću.
Jedino je Mit Romni (Mitt Romney), senator iz Jute i kandidat republikanaca na predsjedničkim izborima 2012, izjavio da bi želio da sazna više o pomenutom slučaju.
Žalba uzbunjivača nije stigla do Kongresa
Nakon što je primio žalbu uzbunjivača, generalni inspektor obavještajne zajednice Majkl Atkinson (Michael) je obavjestio Džozefa Maguira (Joseph Maguire), vršioca dužnosti američke obavještajne zajednice, navodeći da se radi o “hitnom slučaju” te da se prigovor sastoji od “ozbiljnog ili grubog problema, zloupotrebe ili kršenja zakona” koji uključuje tajne podatke.
Prema zakonu, direktor obavještajne zajednice je obavezan da u roku od sedam dana proslijedi žalbu uzbunjivača obavještajnim komitetima u Kongresu. Međutim, Maguiro to nije učinio, već se konsultovao sa advokatom koji mu je rekao da slučaj nije “hitan”, u najmanju ruku sa pravnog stanovišta, prenosi “Njujork tajms” (The New York Times). Stoga je Maguiro zaključio da nije potrebno da obavijesti kongresne odbore o ovom dokumentu.
Doduše, generalni inspektor je obavijestio Kongres o postojanju žalbe, ali nisu prosleđeni detalji.
Demokrate od tada traže više informacija – uključujući transkript Trampovog razgovora sa Zelenskim – ali je Bijela kuća to odbila.
Predviđeno je da Maguiro svedoči pred Komitetom Predstavničkog doma za obavještajni rad u četvrtak. Članovi ovog tijela će vjerovatno tražiti da im se omogući uvid u prigovor uzbunjivača. U slučaju da im to bude uskraćeno, predsjedavajući Komiteta Adam Šif (Schiff) će možda pokrenuti sudski postupak, prenosi “Si-En-En” (CNN).
Predsjednik SAD zaštićen od krivičnog postupka
Najteža optužba je da je Tramp pritiskao stranog lidera da prikupi informacije koje mogu naštetiti njegovom političkom rivalu, navodeći pri tom opciju uskraćivanja američke vojne pomoći kao sredstvo ucjene.
Ova situacija podsjeća na nedavno zaključenu dvogodišnju istragu Roberta Mulera (Mueller) o mogućim vezama Trampovog štaba sa Rusijom tokom predsjedničkih izbora 2016.
U Mulerovom izvještaju se navode višestruki kontakti Trampovih saradnika i ruskih državljana, uključujući sastanak u junu 2016. sina budućeg američkog predsjednika (Donalda Trampa mlađeg) sa nekoliko Rusa bliskih Kremlju.
Bilo je polemika da li naručivanje istraživanja opozicionog karaktera od strane vlade predstavlja kršenje finansijskih pravila kampanje, ali je Muler odbio da to uvrsti kao prekršaj.
Trampov razgovor sa Zelenskim bi takođe mogao potencijalno da se tretira kao kršenje federalnih propisa o mitu. Specijalni istražitelj je zaključio da smjernice Ministarstva pravde zabranjuju podizanje optužnice protiv aktuelnog predsjednika, čak iako je prekršio zakon. To znači da je Tramp zaštićen od krivičnog gonjenja.
Da li je moguć Trampov opoziv
Međutim, mnogo je važnije pitanje da li zbog ovih i drugih optužbi predsjednik može biti opozvan (impeachment).
To je moguće ukoliko većina u Predstavničkom domu i dvije trećine članova Senata zaključi da je šef države prekršio Ustav, zakone i etičke norme.
U američkom Ustavu je precizirano da osnov za opoziv mogu biti “izdaja, podmićivanje ili druga ozbiljna krivična dela i prekršaji”.
Nakon zaključenja Mulerove istrage raste podrška među demokratama – koji imaju komotnu većinu u Predstavničkom domu – za pokretanje procedure Trampovog opoziva.
Međutim, do sada su lideri demokrata u Kongresu bili protiv otvaranja formalne istrage koja bi mogla voditi ka glasanju o opozivu predsjednika SAD.
Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelozi (Nancy Pelosi) smatra da bi to moglo da ugrozi šansu demokrata da ponovo budu izabrani u distriktima u kojima prevladava umjereno biračko tijelo. Takođe, izglasavanje Trampovog opoziva u Predstavničkom domu ne bi imalo praktičnog efekta, jer Senat, u kome su republikanci u većini, nikada ne bi podržao takvu odluku.
Ipak, sa intenziviranjem polemike povodom Trampovog razgovora sa Zelenskim, pojedine do skora uzdržane demokrate počele su otvorenije da govore o pokretanju impičmenta predsjednika SAD.
“Predsjednik nas tera na taj put”, kazao je Adam Šif za “Si-En-En”.
Da li je Bajden bio u sukobu interesa?
Tramp i njegov advokat Rudi Đulijani (Rudy Giuliani), inače bivši gradonačelnik Njujorka, usredsredili su se na činjenicu da je Džo Bajden, dok je bio potpredsjednik SAD, uspio da 2016. izdejstvuje smjenu glavnog ukrajinskog tužioca Viktora Sokina.
Sokinov ured je istraživao poslovanje gasne kompanije “Burisima Holdings”, koja je u to vrijeme angažovala u bordu direktora Bajdenovog sina Hantera, plaćajući mu 50 hiljada dolara mesečno.
Tramp i Đulijani tvrde da je Džo Bajden vršio pritisak, uključujući prijetnju o povlačenju garancija na milijardu dolara američkog zajma Ukrajini, kako bi zaštitio svog sina i kompaniju u kojoj je radio od objelodanjivanja kriminalnih radnji.
No, kako prenosi “Bi-Bi-Si”, za sada nema dokaza da se Bajdenov postupak može podvesti pod korupciju, niti da je imao direktne veze sa poslovima njegovog sina u Ukrajini.
Međutim, kritičari smatraju da u najmanju ruku poslovne veze Bajdenove porodice u Ukrajini stvaraju utisak o sukobu interesa.
S druge strane, Bajden nije jedini američki, evropski i ukrajinski zvaničnik koji je tražio Sokinovu smjenu.
Kako piše “Njujork tajms”, ukrajinski tužilac nije “agresivno vodio” istragu u “Burisima”, već je optužen da je prijetio njome da bi iznudio mito od čelnika kompanije.
Nakon Sokinove smjene, njegov nasljednik Jurij Lutcenko je nastavio istragu još deset mjeseci okončavši je bez pokretanja postupka.
Razlike između ovog slučaja i 2016-e
Iako postoje sličnosti između ovog slučaja i navoda o mješanju Rusije u američke predsjedničke izbore 2016, ima nekoliko razlika.
Naime, prije tri godine Tramp je bio privatno lice koje je težilo da pobijedi na izborima. Možda su njegov izborni štamp kontaktirali strani državljani nudeći pomoć, ali to nije imalo praktičnog efekta, kako je konstatovano u Mulerovom izveštaju.
Tramp se sada – sa svom moći koju mu predsjednička funkcija pruža – sumnjiči da je razgovarao sa stranim liderom na neprimjereni način. Mada negira da je pritiskao ukrajinskog predsjednika, kritičari smatraju da blokiranje vojne pomoći i, istovremeno, traženje istrage u slučaju Bajden – čini Trampov cilj kristalno jasnim.
(RSE)