Foto: Srna
Pred svršen čin dovedeni su stanovnici Novog Grada u BiH i opštine Dvor u Hrvatskoj. Uprkos pobunama, protestima, upozorenjima i molbama, na korak su od dolaska nukleranog otpada “pred njihovo dvorište”. Otpad iz elektrane Krško iz Slovenije, trebalo bi da se skladišti na Trgovskoj gori, tik na granici sa BiH.
Dok hrvatska strana ima obaveze prema Slovencima, da iz iste preuzmu polovinu svog otpada, iz BiH, poruka da imaju obavezu i iz ESPO konvencije. Može li BiH nešto uraditi ili je kasno?
Stanovnici Novog Grada u BiH i opštine Dvor u Hrvatskoj, jedinstvenog stava. Skladištenje nuklearnog otpada u njihovoj neposrednoj blizini zagorčaće im život.
“To ni slučajno se ne smije dozvoliti. Ili da nas isele ili da nas unište”; “Ja već imam godina, a rijeka Una ne bi trebala da se otruje, brate, zbog ove djece”; “Pa strah od zagađenja, od neke bolesti zarazne, od toga, to inače, nije u redu”, samo su neki od komentara građana.
Poljoprivreda, stočarstvo, pčelarstvo – primarno je zanimanje nekolicine mještana Dvora. Domaći sir, kao i ostali proizvodi izloženi na policama, neće imati svog kupca, tvrde proizvođači.
Jedna od mještanki opštine Dvor, Hrvatska:
“Pa ja mislim da neće ljudi kupovati proizvode koji su proizvedeni na području opštine Dvor,zbog tog otpada, ja ne vjerujem, normalno da će imati posljedice i po životinje i ljude i bilje i sve”.
Pa i rijeku Unu. Najbolje to znaju ribolovci. Biser prirode je kažu u opasnosti. Jedinstvena u svijetu po mnogo čemu, poručuju, treba takva i ostati. Navode i zašto:
Edin Džaferbegović – Ribolovac:
“Ovdje obitava 37 vrsta slatkovodnih riba , toga nema nigdje na svijetu, da toliko vrsta riba, da je sama flora i fauna jako raznovrsna i to bi trebalo sačuvati. Dobićemo neke invazivne vrste riba koje će potisnuti one koje su autohtone”.
Iako ih hrvatska strana uvjerava da će se otpad skladištiti i to isključivo niskog i srednjeg nivoa radioaktivnosti, bez mogućnosti curenja, strah potencijalno ugroženih 250.000 građana postoji i od mogućnosti trajnog odlaganja, kao i vrste otpada. Pojedini stava da se na lokaciji Čerkezovac odeđena količina već nalazi.
Samo nekoliko metara iza ove kapije nalazi se bivša kasarna JNA u kojoj bi trebalo da se skladišti nuklerani otpad iz elektrane Krško . Na vratima prikazano kako ona zapravo treba da izgleda. Građani sa ovog područja najviše zamjeraju što se lokacija Čerkezovac nalazi na samo 800m od rijeke Une, kao i vodocrpilišta za Novi Grad u opštinu Dvor.
Posljednji korak koji je napravila BiH u cilju spriječavanja svih navedenih posljedica je najava angažovanja međunarodne advokatske kancelarije. No, kasno, mišljenje je pravnika. U sve je trebala da bude uključena bolje bh.diplomatija, ali i eu parlamentarci.
Aleksandar Janković, advokat:
“Mi kao BiH smo trebalo angažovati međunarodnu advokatsku kancelariju već prije nekoliko godina koja bi imala zadatak da sve instance zatrpa podnescima pritužbama i zahtjevima da se BiH oslobodi ovog zla koje joj prijeti, nisam siguran koliko stižemo, Hrvatska do okončanja ovog posla ima još dva koraka, a to je da završi studiju uticaja na okolinu i da pribavi građevinsku dozvolu, koja će pokazati da studija uticaja nema štetnog uticaja na Hrvatsku, a bih niko nije ni tretirao”.
Ruke lokalnih političara, tvrde, vezane su. Saradnja, onih na višem nivou, mizerna ili ne postoji. Dok svako vuče na svoj mlin, građani ispaštaju.
Kada se Trgovska Gora po prvi put pominje kao potencijalna lokacija za odlaganje otpada. 2019.godine zbog nemogućnosti dogovora između Slovenije i Hrvatske oko zajedničke lokacije, Čerkezovac je postao i konačan odabir. Do 2028. treba da bude osposbljen, kada će i prve bačve nukleranog otpada, pristići. Da li su tu već odlaže medicinski iz Hrvatske, je nepoznanica. Do dozvole, za pristup kasarni, otežano je doći.