Da li je odlazeći šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunar Vigemark jedini političar koji može da natjera domaće lidere da se dogovore ili je diplomata koji debelo izlazio iz svojih ovlaštenja i otvoreno se miješao u unutrašnje stvari BiH?
Dok su odgovori na ovo pitanje oprečni, činjenica je da su pod palicom Vigemarka proteklih godina postignuti mnogi politički dogovori koji su prije toga mjesecima bili na čekanju.
Podsjetimo, on je bio domaćin sastanka u restoranu „Barka“ u Istočnom Sarajevu 31. jula 2016, kada su lideri SNSD Milorad Dodik i SDA Bakir Izetbegović napokon postigli dogovor o Mehanizmu koordinacije u BiH i o aranžmanu sa MMF.
Potom je na scenu nastupila višjemesečna kriza u vezi sa povećanjem akciza, a set zakona je usvojen uz, kako su tvrdili parlamentarci BiH, otvoreno lobiranje švedskog diplomate.
Na koncu, prošlog ponedjeljka u Sarajevu su Dodik, Izetbegović i Dragan Čović iznenada potpisali Principe za formiranje vlasti na nivou BiH, a organizator tog sastanka bio je opet isti.
– Želja nam je bila da iskoristimo posljednji mjesec djelovanja gospodina Vigemarka kao predstavnika EU, jer nam dolazi drugi predstavnik – izjavio je lider HDZ Dragan Čović.
Bivši jugoslovenski i srpski diplomata Vladislav Jovanović kaže da Vigemark ima status ambasadora što mu ne daje za pravo da se na ovaj način miješa u unutrašnje stvari BiH. Jovanović pojašnjava da Vigemarkova pozicija nije isto što i status visokog predstavnika Valentina Incka, koji je „neka vrsta delegiranog gubernatora i ima ovlaštenja da se miješa”.
– U slučaju Vigemarka, nije uobičajena praksa da strani ambasador, predstavnik strane organizacija kao što je EU, organizuje sastanke unutrašnjih lidera jedne zemlje po bilo kom pitanju. Čak nije u redu da u njima učestvuje jer to stavlja cijelu BiH u status starijeg maloljetnika, u položaju nad kojim se vrši starateljstvo. Može eventualno u pojedinačnim razgovorima da daje mišljenje, podršku, izražava želju – rekao je Jovanović za Srpskainfo.
Bivši ambasador BiH Slobodan Šoja smatra da Vigemark djeluje po instrukcijama iz Brisela tako da bi bolje bilo govoriti o ulozi Brisela u dogovorima domaćih političara.
– Teoretski, ako Brisel blagoslovi neki dogovor domaćih političara, to je onda pozitivna stvar, pa bih ja upravo iz tog ugla i gledao Vigemarkovu medijaciju. Samo imam osjećaj da ova Vigemarkova pomoć nije bila dobro usaglašena između Brisela i Vašingtona, tačnije Brisela i NATO pakta. Otud neke nesuglasice i drukčije izjave onih koji su bliži Vašingtonu nego Briselu. Razlog tih nesuglasica je vrlo jednostavan: NATO ne želi da u državnoj vlasti u BiH učestvuju strukture koje se protive ulasku BiH u NATO, a pismo Majk Pompea, početkom januara ove godine, specijalno tempirano da se pošalje uoči prve sjednice Predsjedništva BiH kad je trebalo imenovati predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, najbolje o tome svjedoči – kaže Šoja za Srpskainfo.
Međutim, smatra on, sporazum kojem je kumovao Vigemark nije dovoljno jasan po tom pitanju i zato neće biti moguće formirati državnu vlast prije nego što se ovo pitanje jasno iskristališe.
– Mi smo se, na žalost, duboko zaglibili oko ovog pitanja koje nije od životne važnosti za BiH, ali izbora nemamo. Preslabi smo, neozbiljni i korumpirani da bismo pitanje ulaska BiH u NATO postavili na drugačiji i pravi način. Slijepo srljanje u NATO, s jedne, kao i po reflesku suprotno, a na snazi neutemeljeno odbijanje, nisu dobri načini. Put BiH u NATO je nepovratan i pitanje je samo koliko i kako država od toga izvući koristi. Apsurdno je i nedržavnički pozdraviti bilo kakvo miješanje u unutrašnje stvari BiH, mada se to kod nas teško može definisati miješanjem, jer je ono prirodna stvar i nije od juče. Ali, kao što već rekoh, ako je rezultat miješanja dobar i za nas i za svijet, treba ga pozdraviti, ali samo u tom kontekstu – zaključuje Šoja.
Delegacija: Vigemark je potpomogao
U Delegaciji EU u BiH za Srpskainfo kažu da je specijalni predstavnik (EUSR) potpomogao politički proces podsticanjem i promovisanjem dijaloga između političkih stranaka u BiH, s obzirom na dugotrajan zastoj u formiranju vlasti.
– Ovo predstavlja glavni dio njegovog mandata kao specijalnog predstavnika EU. U tome, EUSR je djelovao u ime zemalja članica EU i institucija EU, uključujući Evropsku komisiju. Evropska unija je pozdravila sporazum koji su lideri SDA, SNSD i HDZ postigli 5. avgusta 2019. kao važan korak naprijed i postignuti kompromis između potpisnika. Sporazum bi trebalo da omogući brzo formiranje vlasti i stabilno funkcioniranje svih institucija u provođenju preko potrebnih reformi u skladu sa evropskim standardima i vrijednostima – rekli su u Delegaciji.
Podsjećaju da je u svom Mišljenju o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u EU, koje je usvojeno u maju 2019, Evropska komisija preporučuje Savjetu EU da razmotri Mišljenje i njegove preporuke nakon formiranja vlasti u BiH.
Politika nemiješanja
Politički analitičar i njemački stručnjak za Balkan Bodo Veber za N1 je kritikovao u konkretnom slučaju ulogu Larsa-Gunara Vigemarka, koji je ujedno i specijalni predstavnik EU za BiH.
– Dosadašnja zvanična politika Evropske unije je nemiješanje u domaću politiku. Gospodin Vigemark je na kraju svog mandata potpuno izašao iz tog pristupa zvanične EU i direktno se miješao u formiranje vladajućih koalicija – naveo je Veber.
(Srpskainfo)