Wednesday, November 20, 2024

Postporođajna depresija – Stigma prepreka na putu ozdravljenja

Foto: Google

Postporođajna depresija čest je problem kod žena u svijetu, ali i u Srpskoj, zbog čega domovi zdravlja širom Republike sprovode skrining mentalnog zdravlja porodilja i trudnica, a cilj je da što veći broj žena koje pripadaju ovoj populaciji bude obuhvaćen novom uslugom, jer su prevencija i rani tretman izuzetno važni.

Psiholog Aleksandra Marinković iz Udruženja “Eko-Eho, Centar za edukaciju i promociju zdravog života” iz Banjaluke, koje se već pet godina bavi unapređenjem mentalnog zdravlja porodilja i trudnica, kaže da je na njihovu inicijativu Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS uvrstilo skrining u akcioni plan Programa promocije mentalnog zdravlja građana. U sklopu akcionog plana ministarstvo je takođe izdalo i Metodološko uputstvo za skrining na depresiju u perinatalnom periodu.

– Postporođajna depresija je najčešća zdravstvena komplikacija nakon poroda i oko 20 odsto žena pati od depresivno-anksiozne problematike tokom postpartuma u svijetu, a te statistike prati i Republika Srpska, s tim da većina žena nikada ne zatraži pomoć i ne dobije adekvatan tretman. Upravo iz tog razloga uvođenje skrininga mentalnog zdravlja porodilja i trudnica u porodične i ginekološke ambulante je značajan korak unaprijed – rekla je Marinkovićeva i dodala da u pružanju ove zdravstveno-preventivne usluge učestvuju porodični ljekari i ginekolozi. Pojasnila je da se skrining sastoji od popunjavanja kratkog upitnika od deset pitanja u ambulanti te da nakon evaluacije ljekar dobija pouzdan rezultat koji ukazuje na to da li je pacijentu potreban razgovor s psihologom.

– Apelujem na sve buduće mame i porodilje da ispune upitnik prilikom posjete ambulanti porodične medicine ili ginekologa te na taj način dobiju važne informacije o svom mentalnom zdravlju, koje je važno koliko i fizičko. Cilj je da što veći broj žena koje pripadaju ovoj populaciji bude obuhvaćen skriningom i da se na taj način djeluje preventivno, ali i s ciljem rane intervencije. Mnogo je lakše ako majka stručnu pomoć dobije odmah po pojavi prvih simptoma nego kada prođu mjeseci ili godine – kazala je Marinkovićeva.

Ona objašnjava da problemi u psihološkom funkcionisanju i dalje predstavljaju tabu i da je stigma velika prepreka, odlučujući faktor zbog kojeg građani godinama ne traže pomoć.

– Stigma je još veća kada su u pitanju majke, jer je majčinstvo opterećeno brojnim mitovima koji ženama uskraćuju pravo da budu slabe i nesigurne. Istovremeno tema je jako osjetljiva i riječ je o izrazito ranjivoj populaciji, porodilje i trudnice preplavljene su brojnim strahovima i nedoumicama – dodala je Marinkovićeva.

Direktor Doma zdravlja u Derventi Mirko Šaran kaže za “Glas” da u ovoj zdravstvenoj ustanovi revnosno sprovode skrining, da je mnogo žena koje pogađa postporođajna depresija te da je ovo dobar način za rješavanje problema.

– I prije nego što je skrining uveden mi smo nastojali da rješavamo probleme žena koje su bile pogođene postoporođajnom depresijom. U saradnji sa Centrom za mentalno zdravlje sada još lakše dolazimo do rješenja, važno nam je da evidentiramo porodilje koje imaju problem da bismo im što brže pružili adekvatnu zaštitu – rekao je Šaran, koji je po struci specijalista ginekologije.

On ističe da nema pravila kada je u pitanju postporođajna depresija, odnosno da pogađa porodilje svih starosnih grupa.

– To je individualno, genetika igra veliku ulogu, ali i odnosi unutar porodice, životni uslovi i slično. Najvažnije je da zadobijemo povjerenje žena, da one ni u jednom momentu ne sumnjaju u dobre namjere stručnjaka – smatra Šaran.

Radionice

Aleksandra Marinković ističe da će kroz projekat “Porodična za porodicu” tokom ljeta i jeseni držati radionice za zdravstvene radnike koji provode skrining, da bi dobili adekvatne informacije i podršku koja im je potrebna za što bolje sprovođenje nove usluge.

– Radionice će biti održane u Banjaluci, Doboju, Bijeljini i Prijedoru. Želimo osnažiti i edukovati zdravstvene radnike koji sprovode skrining, da im pružimo podršku, imajući u vidu da nemaju dovoljno informacija o samoj problematici, da im je ovo potpuno nova obaveza za koju nisu pripremljeni – rekla je Marinkovićeva.

glassrpske.com

Povezane vijesti

Diskriminacija : Neujednačene porodiljske naknade u različitim dijelovima BiH

Foto: Miomir Jakovljević/RINGIER

Iako se Bosna i Hercegovina mnogim međunarodnim konvencijama obavezala da će štiti sva ljudska prava i da neće dozvoliti diskriminaciju, praksa je mnogo drugačija.

Postporođajna depresija neće nestati sama od sebe

Foto: Freepik

Tokom drugog mjeseca trudnoće, Mirjana Jović iz Broda, shvatila je da nešto nije u redu. Osim što je počela da gubi na kilaži, nije mogla nigdje da izlazi. Prvo se obratila mužu za pomoć koji joj je tokom cijele trudnoće, ali i kasnije, bio najveća podrška. Ljudi iz okoline su smatrali da je razmažena i da želi da skrene pažnju na sebe. Ipak, odlučila je da potraži stručnu pomoć i sazna šta se dešava. Nakon porođaja situacija se pogoršala. Danas, o depresiji priča bez problema, a godinu i po nakon porođaja i dalje koristi terapiju i bori se sa posljedicama.

Popular Articles