Zakon o fiskalnim sistemima ima dosta manjkavosti i pogodan je za manipulacije, a Oslobođenje otkriva na koje sve načine ugostitelji varaju državu
Obaveza poreznih obveznika je da evidentirani promet iskažu na fiskalnom računu i nije dozvoljeno izdavanje bilo kakvih drugih računa osim fiskalnih, stoji, između ostalog, u Zakonu o fiskalnim sistemima. Međutim, praksa je pokazala da bez obzira na to što je to napisano u Zakonu i što bi Zakon trebao biti isti i obavezan za sve, to nije slučaj, pa se neevidentiranje stvarnog prometa pokazalo kao pogodno tlo za brojne malverzacije.
Jedan od načina prikrivanja stvarnog prometa jeste i neizdavanje fiskalnih računa, te trgovine, brojni obrti i ugostiteljski objekti, prema riječima Gordane Bulić iz Udruženja potrošača FBiH, veoma često potrošačima “zaborave” izdati račun, a svi ti “zaboravljeni” računi idu na štetu države.
Elmir Ramić, glavni federalni tržišni inspektor, kazao nam je da Zakon o fiskalnim sistemima ima dosta manjkavosti, prije svega u dijelu vezanom za kazne, te je pogodan za manipulacije.
Softveri
– Najveći dio neizdatih računa inspektori pronalaze u ugostiteljstvu i u obrtu, te smo prošle godine uradili 319 pregleda kada je u pitanju neizdavanje fiskalnih računa, što na prvi pogled izgleda malo, ali tu ima sigurno pet-šest puta više pregleda objekata u kojima je utvrđeno ispravno stanje. Izdato je 290 prekršajnih naloga u iznosu 702.500 KM zbog neizdavanja fiskalnih računa i neposjedovanje fiskalne kase, istakao je Ramić.
Osim neizdavanja fiskalnih računa, u Federalnoj upravi policije potražili smo odgovor na koje se sve načine izbjegava plaćanje poreza.
– Poreski obveznici na razne načine izbjegavaju prijavljivanje stvarnog poreskog osnova, odnosno prijavljuju manje iznose pa time plaćaju i manje iznose poreza. Jedan od najčešćih načina za prikrivanje je vođenje tzv. duplog knjigovodstva, kao i krivotvorenje poreskih isprava, posjedovanje posebnih softvera za onemogućavanje praćenja prometa i drugo. Problematika postupanja policijskih i poreskih organa je i u tome što poreska dokumentacija podnesena od poreskih obveznika ne podliježe provjerama. U većini slučajeva, tek kada neko saznanje indicira da je određena porezna dokumentacija lažna, mi dobijamo osnov da vršimo provjere. Porezna uprava FBiH u tome ima više slobode u okviru svojih nadležnosti, ali i dalje nedovoljno kapaciteta da se svaka porezna prijava provjeri, kazali su nam u Federalnoj upravi policije.
Kako su nam pojasnili, lica koja žele prikazati manji promet najčešće koriste određeni informatički program, odnosno softver koji im omogućava takvo postupanje.
– Jedan od slučajeva na kojima smo radili, odnosno koji smo provjeravali nakon inicijalnog saznanja i o čemu smo obavijestili tužilaštvo, bio je slučaj neprikazivanja prometa koji je poreski obveznik ostvarivao putem telefonskih narudžbi. Tu je postojao poseban prostor u koji je bio smješten call centar. Taj centar bi zaprimao narudžbe, nakon čega bi takva narudžba bivala upućena u konkretni objekat koji treba da realizuje narudžbu, ali na poseban printer koji nije povezan sa fiskalnim sistemom. Također, u okviru drugih predmeta susretali smo se i sa softverima koji omogućavaju da osoba bira da li će račun izdati na printer regularno ili će izdati identičan račun, ali bez da isti bude evidentiran u Poreznoj upravi, čime svoj promet prikazuje umanjen. Napominjemo da je jako teško na licu mjesta dokazivati navedeno nezakonito djelovanje poreskih obveznika, jer da bi se izvršio uvid u računarski sistem nekog objekta, u datom trenutku je potrebno zapravo izvršiti pretres, a da bi sud izdao naredbu za pretres, tužilac, odnosno ovlaštena lica moraju nečim potkrijepiti navode o postojanju takvog sistema u konkretnom objektu, istakli su iz FUP-a.
Područje Hercegovine često se karakteriše kao mjesto u kojem se Zakon o fiskalnim sistemima ne poštuje niti provodi. Prema riječima direktorice Kantonalnog ureda PU Amele Begović-Kuko, danas je situacija kudikamo bolja nego ranije, pa i kad je u pitanju Međugorje, za koje je javna tajna da često skriva fiskalne račune.
– Stalno se radi i u ovom mjestu koje inače pripada općini Čitluk, kao i u svim drugim općinama ovog kantona. Situacija se drastično popravila i u Međugorju. Našim djelovanjem smanjena je siva ekonomija i danas smo svi svjedoci povećanja uplata javnih prihoda, ističe Begović-Kuko.
Direktor Turističke zajednice HNK-a Andrija Krešić kazao nam je da se pouzdano zna da su u Međugorju i ostalim općinama u koje dolaze turisti postojali problemi poput sive ekonomije.
– To je sve što znamo. Nije naš domen i o tome dalje ne bih. Postoje organi i inspekcije čiji je to posao, rekao nam je.
Dvije sedmice
A inspekcije, tvrdi Ramić, kontinuirano provode kontrole i federalni inspektori rade u svih 10 kantona, dok se u jeku ljetne sezone kontrolišu i obveznici u Neumu.
– Kontrole se provode po dvije nedjelje u svakom kantonu, jedino ćemo zbog brojnosti poreznih obveznika ove godine kontrolu u KS-u vršiti tri sedmice. Od kontrola neće biti izuzeti ni HNK ni ZHK, ali ni Kanton 10, poručuje Ramić.
Svi naši sagovornici su se složili da bi se propisi trebali harmonizirati u cijeloj zemlji, a prije svega poštovati. Učestale akcije utaje poreza i prijave za prikrivanje stvarnog prometa dokaz su da u trenutnom zakonu nešto ne štima i da oni koji to žele nalaze način kako da prevare i oštete državu.
Stoga smo Federalnu upravu policije pitali i koliko je danas lako ili teško prevariti sistem – državu.
– Sigurno je lakše prevariti sistem pojedincu/poreskom obvezniku, nego što je policijskim i poreznim organima dokazati krivično djelo. Ipak, taj se problem uspješno prevazilazi najprije saradnjom sa Poreznom upravom FBiH, inspekcijama i drugim organima, odgovorili su nam.