BANJALUKA - Strukturisani dijalog o pravosuđu u BiH, ambiciozno započet još prije osam godina, propao je, slažu se i analitičari, iako nijedna institucija koju smo kontaktirali nije željela zvanično da se izjašnjava o ovom pitanju.
Iz jedne od institucija koje su bile aktivno uključene u ovaj strukturisani dijalog, nezvanično nam je juče rečeno da su svi planovi koji su bili spominjani početkom godine o zakazivanju novih sastanaka u okviru dijaloga praktično otkazani te da ne postoje planovi da se u dogledno vrijeme održi bilo koji sastanak na tu temu.
Podsjećanja radi, strukturisani dijalog o pravosuđu pompezno je lansiran 2011. godine nakon što je tadašnja visoka predstavnica za spoljnu politiku EU Ketrin Ešton došla u Banjaluku na sastanak s vlastima u RS kako bi se spriječilo održavanje referenduma o pravosuđu u BiH.
RS je bila frustrirana činjenicom da je malo pripadnika bošnjačkih i hrvatskih vojnih formacija odgovaralo za zločine nad Srbima, pogrešnom primjenom evropskih standarda u određivanju zatvorskih kazni po strožem zakonu koji nije važio u vrijeme počinjenja djela, nepostojanjem nezavisne drugostepene apelacione instance, kao i sporim i neadekvatnim sudskim procesima. EU je tim povodom lansirala strukturisani dijalog, a od njegovog započinjanja do danas nije postignut nikakav napredak.
Koliko je on stavljen u zapećak najbolje govori činjenica da se ni ne spominje u mišljenju koje je Evropska komisija izdala o kandidaturi BiH za članstvo u EU, a u analitičkom izvještaju spominje se samo ovlaš.
Jamila Milović-Halilović, portparol Delegacije EU u Sarajevu, juče nam je rekla da će se EU nastaviti baviti istim pitanjima koja su i prethodno razmatrana u procesu strukturisanog dijaloga, ali sada u kontekstu nedavno objavljenog mišljenja Evropske komisije.
U ovom mišljenju je jasno istaknuto da BiH ne ispunjava kriterijume stabilnosti institucija koje garantuju demokratiju i vladavinu prava.
"BiH mora uskladiti svoj ustavni okvir sa evropskim standardima kako bismo obezbijedili funkcionalnost institucija potrebnih za preuzimanje evropskih obaveza", navedeno je u mišljenju.
Jedna od direktnih tema u ovom dijalogu je pitanje apelacionog suda, koji, kako je i navedeno u mišljenju, još nije formiran, niti je to pitanje riješeno.
"Konzistentnost pojedinih predmeta u pravnom sistemu zemlje provodi se na dobrovoljnoj osnovi kroz panele koje čine predstavnici najviših pravosudnih organa. U konačnoj liniji BiH treba da uspostavi sudsko tijelo koje će obezbjeđivati konzistentnost interpretacije zakona i harmonizovanja sudskih presuda, kako bi se u potpunosti omogućila nezavisnost svih sudija", istaknuto je u mišljenju.
Vehid Šehić, pravni ekspert, bivši tužilac i sudija, kaže da se pokazalo da metode poput strukturisanog dijaloga ne daju rezultat jer su na dobrovoljnoj osnovi, odnosno postavljene su na način da EU organizuje sastanke domaćih predstavnika koji sami treba da nađu rješenje.
"Ja se zalažem za metodu sankcija, posebno ekonomskih sankcija za one koji opstruišu reforme u pravosudnom sistemu. To jedino može doprinijeti efikasnijem radu pravosuđa i reformi u toj oblasti. Ono što bih želio je da profesionalna zajednica tu ima glavnu riječ, a ne politika, i da oni pokrenu tu inicijativu", kaže Šehić za "Nezavisne".
Šehić dodaje da se i na primjeru političkih borbi koje se vode u vezi s novim zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH vidi da je veliko pitanje koliko su pravosudni predstavnici nezavisni od politike. On je izrazio nadu da će analitički izvještaj, koji je objavljen uz mišljenje Evropske komisije, poslužiti kao podloga za nastavak pravosudnih reformi.
(Nezavisne)
