Pet, deset, dvadaset hiljada maraka – tako zbrajaju štetu poljoprivrednici čije je zemljište otrovano zaraženim malinama koje im je donirao UNDP nakon poplava 2014. godine.
Dizali su kredite da kupe zemljište zbog obećanih besplatnih sadnica, a danas mogu samo da gledaju u jalovu zemlju na kojoj sljedećih pet godina neće moći da posade ništa osim žitarica. Pitanje je da li bi i žitarice uspjele, jer se poslije svega rijetko ko usuđuje da pokuša. Pitanje je i da li će se zemlja uopšte oporaviti nakon pet godina. Ukupna direktna materijalna šteta u ovom trenutku doslovno je neprocjenjiva, ali matematika će svakako ići tragom najmanje 200 hiljada zaraženih sadnica.
ATV-u su se nakon jučerašnje objave tek dijelova iz tajnog izvještaja UNDP-a o zaraženim malinama javili poljopivrednici kojim su zaražene maline uništile zemljišta. Jedan od poljoprivrednika tražio je od ATV-a uvid u izvještaj UNDP-a, koji je ATV juče objavio. Potvrdio je sve navode objavljene u prilogu, a nedugo nakon prvog poziva odustao od razgovora zbog, kako je objasnio, straha za ličnu i bezbjednost svoje porodice.
Oni koji su stali pred kameru tvrde da su mnogi pokušali da ih ućutkaju zbog narušavanja ugleda UNDP-a. Dok zbrajaju štetu, pitaju se ko će da odgovara za posljedice. Krivca traže i četiri poljoprivrednika iz Meline nadomak Banjaluke, čija su zemljišta nakon sadnje zaraženim malinama, ostala pusta.
“Polku smo po nazivu inspektora iz Banjaluke morali počupati, vratiti, uskladištiti. Miker se posušio, od njega nema ništa. Dobili smo drugi put, posadimo ponovo, opet čupaj. Drugi put posadimo i opet nema ništa. Ne znam šta ćemo dalje. Niti znam šta mogu saditi još”, rekao je Nedeljko Palačković iz sela Meline.
Zoran Šteković kaže da nije pisao koliko je novca uložio ali siguran je da je u pitanju velika suma.
“Kad bi gledao pipremu zemljišta, oranje, frezanje i trud, a na kraju ništa nema”, komentariše Šteković.
Nedeljko i Zoran tvde da se ne sjećaju kad ih je neko iz UNDP-a obišao. UNDP je, kako je navedeno u izvještaju, bio obavezan da informiše poljoprivrednike kako da riješe problem kontaminiranog zemljišta. Takođe, bio je obavezan da ocijeni kako je problem sa malinama uticao na domaćinstva.
Poljopivrednik koji nije želio da otkrijemo njegov identitet, kaže da je u priču sa malinama uložio više od 10 000 maraka, a za to ga, kako kaže, niko iz UNDP-a nije pitao. Sadnice su stigle u kasnim satima, i izgledale su loše, ali nije sumnjao da su zaražene.
“Taj sadni materijal nije imao nijednu etiketu, kao što sadnice druge dođu, odakle je i porijeklo. Međutim, to etikete su bile razbacane po kamionu. To je bilo u velikim paletama, samo ono kao nagaženo snoplje”, kaže poljoprivrednik.
Maline su preko graničnog prelaza Izačić transportovane na teritoriju BiH. Republička inspekcija, 24. decembra 2015. presrela je jednu od pošiljki upućenih na teritoriju Republike Srpske i odmah je primijećeno da sa sadnicama nešto nije uredu. Tad je bilo kasno za mnoge poljoprivrednike – brojna domaćinstva već su posadila zaražene maline koje im je UNDP podijelio sedam dana ranije, a koje su iz Poljske u BiH dospjele bez potvrde o zdravstvenoj ispravnosti.
(ATV)