Foto: Impuls
Dopune Zakona o porezu na dohodak u Republici Srpskoj predviđaju da mali poljoprivrednici budu uvučeni u poreski sistem te plaćaju namete i za pomoć koju dobijaju na selu. Da li su ovi zakonski zahtjevi samo pokušaj popunjavanja budžetske rupe ili su dio šire vizije kontrole nad selom i samoodrživošću?
Ako ovaj zakon prođe, domaća proizvodnja je sahranjena skroz, rekao je predsjednik Udruženja poljoprivrednika Semberije i Majeviceje Savo Bakajlić.
“Vi znate da smo imali veoma lošu godinu, tri unazad loše godine. I evo na kraju, kao šlag na tortu, dolazi nam poklon, ono što nikad niko nije mogao zamisliti. Ja ne znam kakvom gospodinu ili kakvoj pametnoj glavi je to palo na pamet da se uvedu i ti mali poljoprivrednici u takav sistem. Od toga nema ništa, narod je već vri po pitanju toga i mi ćemo se oglasiti već sutra po tom pitanju. Mi jedan drugom pomažemo u svakom smislu, i po danu i po noći. Poljoprivreda je fabrika pod otvorenim nebom, a sve ovo, to je stvarno apsurd svih apsurda. Mi smo skeptični, nikome ništa više nije jasno, jer što oni pokušavaju da provuku, evo zadnji dan u godini gdje ljudi malo obraćaju pažnju, kako sumirati rezultate, kako platiti dobavljačima, kako preživjeti na ovakvoj situaciji, gdje ne ide ni cijena mlijeka, gdje je niska cijena mesa, niko neće jednostavno da kupi. Uvezeno je. Domaća proizvodnja je tim zakonom sahranjena skroz, ako to prođe. Ne mogu da shvatim da može neko na takav način da se odnosi prema poljoprivredi”, rekao je Bakajlić za N1.
Vladimir Usorac, nekadašnji dugogodišnjim predsjednikom Udruženja mljekara RS kaže kako ovakvog zakona nema nigdje u svijetu.
“Nema ga s kime uporediti, Evropa ga nema. Ovo ne možete naći, takav zakon, ni u Sokocu, u psihijatrijskoj bolnici. To ne bi napravili ni oni, a kamoli naši pod navodnicima fakultetski obrazovani stručnjaci u ministarstvima. Oni su izmislili zakon da se knjiži PDV svaki dan za proizvodnju mlijeka, a mlijeko ne možeš knjižiti jer nemaš cijene mlijeka. Cijena mlijeka nije data i ne može se knjižiti. Onda su samo ušutili, a zakon stoji i sada. Oni su zakon donijeli da bi ovo malo seljaka ugušili što je ostalo na selu. Sada ima hiljadu i po seljaka, s iznad pet krava na selu. I oni to sada rasprodaju. Evo predsjednik Udruženja mljekara Mićo Arsenić je prodao 23 krave, još će 10 ići u rashod po zdravstvenom stanju i ostalo. Znači 33 krave on će prodati, a imamo ovamo pritisak mljekare da se mlijeko smanji 10%, i svi ti mljekari su u kreditima. Kad to sve smanji i ono što ostane ne može namiriti kredite i ostalo. I oni moraju svi propasti. I ja sam nažalost to rekao, da će to propasti, da se oni ne mogu oduprijeti državi”, rekao je Usorac.
Bakajlić navodi kako žele da se održi sastanak kako bi se o ovome razgovaralo.
“Kod nas se i drvo na drvo naslanja, komšija na komšiju, pogotovo mi ovde, i čak i u prilozima koje smo snimali za vašu televiziju vidi se koliko nas dođe u jednu njivu da pomognemo komšiji. To je veliki gest i to Vladi Republike Srpske, i svima ostalima treba da budu jedan primjer da vide kako se to radi. Ali ovo stvarno na ovakav način, administrativno… Ljudi ne mogu da shvate da li je moguće da se to nama sve dešava, ali u ovakvoj državi, u ovakvom sistemu, gdje su pale šume, gdje su pala rudna bogatstva, rudnici i termoelektrane koje ja gledam sad trenutno ispred sebe, jednostavno giganti su potonuli na ovakav način, a kamoli pusta poljoprivreda koja je previše zadužena, a jednostavno smo pušteni”, rekao je Bakajlić.
Usorac i Bakajlić navode kako ti ljudi koji donose zakone, nisu nikad vidjeli selo, ali sumnjaju i u njihovo fakultetsko obrazovanje.
“Oni nisu nikad vidjeli sela, a fakultet su vidjeli četiri mjeseca i dobili diplomu. I to su po našem predsjedniku Skupštine najpametniji ljudi. Ako su oni najpametniji, onda možete misliti kakvi su oni ostali. I ti su donosili te zakone. Poljoprivrednika je svaki dan sve manje i manje. Onaj ko prodaje jednom kravu, taj je više nikad nije nabavio. Mi smo imali 17.600 mljekara 1996. da bi danas imali 1.500 koji imaju više od pet krava. Znači, to se topi i svaki dan je sve manje. Ali veći problem, što je ovdje na udaru selo, što u selu još imate druženje, da se radi, da se pomogne, da ljudi žive zajedno – žele sve da nas presele u grad i da u gradu mi budemo prosjaci umjesto da budemo domaćini na svome i da radimo i da privređujemo. Ovaj zakon i ovakva država ne mogu opstati”, poručio je Usorac.