Foto: Fena
Nakon što je Estonija jučer objavila da uvodi sankcije Miloradu Dodiku, bivšem predsjedniku RS, broj zemalja koje su sankcionisale Dodika porastao je na osam. Osim najnovijih sankcija iz Estonije, Dodik je već pod sankcijama koje uključuju Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Austriju, Litvaniju, Poljsku i Sloveniju.
Bez obzira na to što svaku vijest o sankcijama Dodik dočeka uz namješteni osmijeh i poruku da nije imao namjeru ni ići u zemlje koje su mu zabranile ulazak, činjenica je da za svakog političara, pa i Dodika, sankcije predstavljaju ozbiljan problem.
No, Raportovi izvori upućeni u dešavanja u SNSD-u tvrde da je teret Dodikovih sankcija sve veći i za stranku i da će se ako se trend sankcija prema Dodiku nastavi ta stranka sama morati suočiti s pitanjem , može li on ostati na čelu SNSD-a s tim teretom koji sve više pritišće i stranku.
‘Kada jedna, a kamoli više država sankcionišu nekog političara, to šalje snažnu i jasnu poruku da njegova politika nije prihvatljiva. Dodik sada već ima ‘crno na bijelo’ da je nepoželjan u osam država, što je ozbiljno urušilo njegov međunarodni kredibilitet,
Iako on uporno pokušava sankcije koristiti u svojoj retorici kao dokaz vanjskog pritiska, činjenica je da sve više zemalja šalje jasan signal da je Dodik za njih nepoželjan, a to može itekako imati negativne implikacije i po SNSD.
Jer, može li takva politička figura biti na čelu stranke koja je aktivan dio vlasti u zemlji koja teži ka članstvu u EU. Teško je zamisliti da će na čelu SNSD-a ostati čovjek koji je pod snakcijama osam zemalja, među kojima su najveće svjetske sile poput SAD ,Njemačke i Velike Britanije’-ističe Raportov izvor.
Dalje, naš sagovornik smatra da će uskoro sigurno doći trenutak kada će Dodik sam shvatiti ozbiljnost situacije i povući se s čela SNSD-a.
‘Neće on to uraditi zbog nekog opšteg dobra, jer on je za svoje interese bio spreman na poteze koji su dovele u pitanje i institucije RS, ali u ovom slučaju on je svjestan da mu još samo SNSD kao stranka može osigurati mehanizme moći, a da bi ih održao stabilnima, svjestan je da će sve dok je on na čelu stranke taj mehanizam slabiti. Zato će se vjerovatno odlučiti za odlazak s čela stranke, kojom će nastaviti vladati iz sjene’-smatra naš izvor.
Podsjećamo, još 2017. godine SAD su Dodiku uvele prve sankcije zbog opstruiranja Dejtonskog sporazuma, a 2022. dodatno proširile mjere zbog korupcije i destabilizacije BiH. Ujedinjeno Kraljevstvo je sankcionisalo Dodika 2022., dok su Njemačka i Austrija uvele mjere ove godine. Litvanija je Dodiku zabranila ulazak do 2030. godine, a Slovenija je ovog mjeseca zabranila njegov ulazak u zemlju.
Sud Bosne i Hercegovine je u februaru osudio Dodika na godinu dana zatvora i izrekao mu zabranu političkog djelovanja na šest godina, zbog nepoštovanja odluka Visokog predstavnika. Presuda je kasnije postala pravosnažna, a Centralna izborna komisija BiH mu je oduzela mandat predsjednika RS. Kaznu zatvora Dodik je zamijenio plaćanjem novčane kazne, ali političke posljedice ostaju.
Ogleda se to i u najnovijim sankcijama, koje su jasan signal da sve više zemalja EU ne toleriše Dodikove separatističke poteze. Ove sankcije predstavljaju snažan međunarodni signal i dodatno sužavaju manevarski prostor bivšeg predsjednika RS, potvrđujući da njegova politika i zvanično nije prihvatljiva za sve više zemalja.