Foto: Impuls
U Bosni i Hercegovini je nedavno uništeno 80 tona banana i 2.000 kilograma breskvi zbog prekoračenja dozvoljenih vrijednosti pesticida.
Sanin Tanković, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH, navodi da su glavni razlozi za zabranu ulaska ili uništavanje hrane nesklad domaće legislative s propisima Evropske unije. Dok je EU od 2022. povećala dopuštene vrijednosti određenih pesticida zbog pojave nove štetočine, BiH još uvijek primjenjuje ranije, strožije vrijednosti.
“To znači da roba koja je prihvatljiva u EU ne može ući u BiH. Međutim, imamo i obrnute slučajeve – gdje su u BiH dozvoljene veće količine pesticida nego u EU, što direktno ugrožava zdravlje građana”, rekao je Tanković.
Kao primjer navodi slučaj sa hlorpirifosom u breskvama, gdje je roba vraćena iz Hrvatske zbog prevelikih vrijednosti, ali je u BiH bila legalna za prodaju.
Profesorica Arnela Okić sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, sitiče da su promjene granica vrijednosti posljedica razvoja nauke.
Prof. Okić naglašava da se propisi mijenjaju s razvojem nauke i uvođenjem novih pesticida koji se smatraju manje štetnim:
“Ne radi se o tome da su pesticidi kvalitetniji, već se pravi nova generacija sredstava za zaštitu bilja koja je ciljano manje štetna za ljude i okoliš.”
Ona dodaje da se svi pesticidi prije stavljanja na tržište moraju proći kroz rigorozna istraživanja i evaluacije, ali priznaje da legislativa često ne prati dovoljno brzo nova naučna saznanja.
Da li jedemo ono što je nekad bilo zabranjeno?
U razgovoru se otvorilo i pitanje da li ćemo se, u budućnosti, morati prilagođavati labavijim propisima poput američkih, gdje je dozvoljen znatno veći broj aditiva i pesticida.
“Evropska unija ima daleko strožije standarde u zaštiti potrošača nego SAD. U ovom trenutku teško je reći šta ćemo tačno usvojiti, ali svaka država ima mogućnost da prilagodi vlastite propise u cilju zaštite svojih građana”, kaže Tanković.
Dugoročna štetnost: Akumulacija pesticida i zdravstveni rizici
Na pitanje o dugoročnim posljedicama, prof. Okić navodi da studije pokazuju akumulaciju pesticida u organizmu, što može imati štetne efekte, posebno kod djece.
“Zato je kontrola rezidua pesticida u hrani ključna, kao i prilagođavanje naših propisa najnovijim evropskim standardima”, zaključuje Okić.