Foto: Impuls
Pčelari širom Bosne i Hercegovine odustaju od bavljenja pčelarstvom zbog klimatskih promjena i nestabilnih vremenskih uslova.
Damir Barašin, predsjednik Saveza udruženja pčelara RS, rekao je u izjavi za “Nezavisne” da veliki broj pčelara odustaje od proizvodnje, odnosno smanjuje njen obim.
“Imamo više faktora koji utiču na pčelare da smanje obim proizvodnje, a neki od njih su svakako niska cijena koju imamo već godinama, ali i uvozni med, koji se uvozi u velikim količinama, šteti domaćem proizvođaču”, kazao je Barašin.
Prema njegovim riječima, zakonska obaveza za svakog pčelara je da ima registrovano gazdinstvo, ali dodaje da veliki broj njih to ne poštuje.
Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH, za “Nezavisne novine” kaže da se iz BiH izvozi mala količina meda.
“Mi svakako izvozimo malo meda, to je veoma mala količina, ali ove godine imamo i manji uvoz, a za sve to postoji više razloga, odnosno problema sa kojima se pčelari suočavaju”, kazao je Deljo.
Prema njegovim riječima, prošla godina je bila prosječna, ali, kako dodaje, u Federaciji su povećani podsticaji za pčelare.
“Ostaje nam da vidimo kakva će biti godina koja je pred nama, ona za sada ništa ne obećava, ali vrijeme će pokazati svoje”, kazao je Deljo.
Predsjednik Udruženja pčelara “Sana med” Asmir Lišančić rekao je da je protekla godina bila jedna od najtežih.
“Jednostavno, zbog svih poteškoća s kojima se posljednjih godina suočavaju pčelari, dobar dio naših kolega odustao je od bavljenja ovom granom poljoprivrede. Klima se potpuno promijenila, to se svake godine odražava na proizvodnju meda, mnogi imaju veće troškove nego zaradu i slijede ekonomsku logiku da je bolje ugasiti proizvodnju nego poslovati s troškovima. Jednostavno, takva je ekonomska logika”, kaže Lišančić.
Loše vremenske prilike i kišovito vrijeme već na početku su ugrozili ispašu pčela kada je riječ o bagremu, jednoj od najvažnijih medonosnih biljaka.
“Maj je vrijeme kada cvjeta bagrem i kada bi pčele trebalo da imaju prvu obilnu ispašu. Međutim, zbog kiše i nižih temperatura bio je ugrožen ovaj vegetativni proces, a pčele gotovo da nikako nisu ni napuštale košnice. Kasnije ispaše su bile također praćene lošim vremenskim uslovima”, kaže sanski pčelar Enes Bahtić.
Prema njegovim riječima, gorući problemi s kojima se suočavaju posljednjih godina su klimatske promjene i nestabilni vremenski uslovi, što se negativno odražava na proizvodnju meda.
Ističe da je pčelarstvo, kao i druge grane poljoprivredne proizvodnje, pogodila inflacija, te rast troškova proizvodnje.
“U protekloj godini, zbog opšteg rasta cijena, u značajnoj mjeri poskupjela je pčelarska oprema, a time i ukupna proizvodnja meda”, istakao je Bahtić.
Da se proizvodnja meda u Bosni i Hercegovini smanjuje, potvrđuju i podaci Spoljnotrgovinske komore BIH, odnosno, kako oni navode, vrijednost izvoza meda iz BiH za deset mjeseci prošle godine iznosila je 233.700 KM, što je manje za 17,9 odsto u odnosu na isti period 2022. godine.
Iz Komore navode da je izvoz i količinski smanjen, jer je za deset mjeseci izvezeno 6,8 tona meda, što je manje za 4,9 tona u odnosu na 10 mjeseci 2022. godine.
U prošloj godini med se iz BiH u najvećem dijelu izvozio u Srbiju, kao i u zemlje Arapskog zaliva – Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate, Bahrein.