Foto: EPA
Nedovršena integracija Zapadnog Balkana u evropske i euroatlantske strukture ostavlja prostor koji Rusija nastoji iskoristiti produbljujući postojeće političke i društvene podjele – ocijenio je u intervjuu za Fenu Matthew Palmer, bivši specijalni predstavnik američkog državnog sekretara za zapadni Balkan.
Palmer upozorava da je region upravo zbog unutrašnjih podjela posebno ranjiv na vanjske utjecaje.
Palmer će početkom septembra ponovo boraviti u Bosni i Hercegovini kao učesnik četvrte Sarajevo Security Conference, koja će od 4. do 6. septembra okupiti međunarodne zvaničnike, diplomate, vojne predstavnike, stručnjake i istraživače na razgovorima o sigurnosnim izazovima u Evropi i Zapadnom Balkanu.
Ovogodišnja konferencija održava se pod nazivom “Securing Europe in a Divided World”, a Palmer je najavljen kao učesnik diskusije o budućnosti evropske sigurnosne arhitekture.
Nakon gotovo 34 godine u američkoj diplomatskoj službi Palmer je ove godine napustio State Department i prešao u američku kompaniju Shield AI, gdje se bavi strateškim angažmanom u Evropi i Africi. Kompanija razvija autonomne sisteme i softver zasnovan na umjetnoj inteligenciji za vojne i sigurnosne namjene, uključujući sisteme sposobne djelovati u okruženjima bez pouzdane GPS i komunikacijske veze.
Čovjek koji vrlo dobro poznaje Zapadni Balkan
Palmer vrlo dobro poznaje Zapadni Balkan. U State Departmentu je od 2018. do 2021. bio zamjenik pomoćnika državnog sekretara za evropska i euroazijska pitanja, zadužen za Zapadni Balkan, a 2019. imenovan je i specijalnim predstavnikom državnog sekretara za Zapadni Balkan, sa zadatkom jačanja američkog angažmana u podršci miru, stabilnosti i integraciji država regiona u zapadne institucije. Bio je direktno uključen i u razgovore o izbornoj reformi u Bosni i Hercegovini.
Govoreći za Fenu o posljedicama ruske invazije na Ukrajinu na dugoročnu sigurnost kontinenta, Palmer je kazao da je Evropa, možda sa zakašnjenjem, prepoznala da se suočava s egzistencijalnim sigurnosnim izazovom.
– Evropa preuzima odgovornost za vlastitu sigurnost. Kolektivno povećava resurse koje stavlja na raspolaganje kako bi osigurala vlastitu sigurnost i ozbiljno shvata prijetnju koju posebno Rusija predstavlja evropskom integritetu i evropskoj sigurnosti – rekao je Palmer.
Promjene sigurnosnog okruženja, smatra on, samo dodatno naglašavaju potrebu da Zapadni Balkan bude čvršće povezan s evropskim i euroatlantskim institucijama.
– Ako govorimo posebno o Zapadnom Balkanu, tvrdio bih da promjene u evropskom sigurnosnom prostoru samo dodatno naglašavaju važnost integracije Zapadnog Balkana u evropske i euroatlantske institucije – kazao je.
Jednako važnom smatra saradnju država samog regiona, koje bi, prema njegovim riječima, trebale zajednički djelovati na unapređenju regionalne, ali i šire evropske sigurnosti.
Govoreći o američkim pozivima evropskim saveznicima da preuzmu veći dio odgovornosti za vlastitu odbranu, Palmer je ocijenio da jačanje evropskih sigurnosnih kapaciteta ne mora značiti slabljenje transatlantskog partnerstva.
Podsjetio je da je suština NATO-a kolektivna sigurnost, dok Evropska unija svojim članicama također pruža oblik zajedničke sigurnosti, ekonomske, ali i, kako smatra, fizičke.
Ojačati veze s EU i NATO
Zbog toga za zemlje Zapadnog Balkana postoji dodatni podsticaj da ojačaju veze s EU i NATO-om, iako je napomenuo da takvo opredjeljenje nije novo i da je većina država regiona odavno prepoznala značaj evropskih integracija.
Palmer očekuje da će snažnija i sposobnija Evropa istovremeno imati i veći utjecaj na određivanje vlastite sigurnosne politike.
– Kako Evropa bude postajala sposobnija i preuzimala veću odgovornost za svoju odbranu i sigurnost, to će nužno utjecati na sposobnost Sjedinjenih Država da predvode Evropu u sigurnosnim pitanjima. Evropa će, kako bude postajala sposobnija, razviti i snažniji glas i sposobnost da određuje put naprijed u evropskom sigurnosnom prostoru – ocijenio je.
Priznaje da bi takav razvoj mogao frustrirati dio Amerikanaca, ali smatra da je on dugoročno dobar i za Evropu i za transatlantsko partnerstvo.
Posebno je upozorio na sigurnosni problem koji predstavlja nedovršena integracija Zapadnog Balkana, regiona koji je geografski okružen članicama EU i NATO-a, ali u kojem nekoliko država još nije dio jedne ili obje organizacije.
Na pitanje stvara li takvo stanje prostor koji Rusija i drugi vanjski akteri mogu iskoristiti, Palmer je odgovorio nedvosmisleno.
– Sto posto. Vidjeli smo interes Rusije da identificira pukotine, rascjepe, praznine i slabe tačke u evropskim strukturama, a zatim da upravo u te praznine zabija klinove i pokušava ih proširiti – kazao je Palmer za Fenu.
Prema njegovim riječima, Rusija to radi otvoreno na političkom nivou, ali i prikriveno na društvenom, dok je veoma aktivna i u internetskom prostoru.
Cilj je, smatra Palmer, postojeće političke razlike i probleme velikih evropskih struktura pretvoriti u njihove slabosti.
– Balkan je posebno ranjiv jer je na toliko mnogo načina interno podijeljen, podijeljen sam protiv sebe. Rusi su bili vješti i agresivni u iskorištavanju tih razlika i pokušajima da zemljama regiona otežaju, ako ne i onemoguće, integraciju u evropske strukture – upozorio je.
Šta kada je riječ o BiH?
Govoreći posebno o Bosni i Hercegovini, Palmer se nije želio upuštati u ocjene aktuelnih političkih događaja, s obzirom na to da više nije neposredno uključen u američku politiku prema BiH, ali je ukazao na probleme koje ova zemlja, prema njegovom mišljenju, nosi već tri decenije.
Za veću otpornost BiH na hibridne prijetnje, dezinformacije, cyber napade i vanjski politički utjecaj, smatra da je neophodno razvijati snažniji osjećaj zajedničke pripadnosti državi.
– To je osjećaj da ste građanin Bosne i Hercegovine i želja da Bosna i Hercegovina kao država napreduje na putu integracije u evropske strukture – kazao je Palmer.
Kao izuzetno važan dio sigurnosne otpornosti izdvojio je i razvoj snažne i otporne ekonomije koja će mladim ljudima, bez obzira na njihovu etničku pripadnost, omogućiti da budućnost vide u vlastitoj zemlji.
– Potrebno je razvijati ekonomiju koja će ohrabriti mlade ljude Bosne i Hercegovine, bez obzira na njihov etnički identitet, da ostanu u Bosni i Hercegovini, da ovdje izgrade život, podižu svoje porodice i vide pozitivnu i konstruktivnu budućnost za sebe kao građane BiH – rekao je.
Palmer smatra da jedan od ključnih izazova ostaje postizanje konsenzusa o političkoj budućnosti države i izgradnja zajedničkog identiteta koji neće biti zasnovan isključivo na etničkoj pripadnosti.
– Potrebno je razviti osjećaj zajedničkog identiteta koji je nešto drugo osim etničkog, koji je nacionalni identitet, kao i jasno razumijevanje da su svi građani Bosne i Hercegovine, bez obzira na etničku pripadnost, zajedno u istom čamcu i da će se zajedno uzdići ili zajedno potonuti – kazao je Palmer.
Kada je riječ o prijetnjama koje bi Evropa mogla potcjenjivati u narednih pet do deset godina, Palmer smatra da najveće opasnosti ne moraju nužno dolaziti iz međudržavnih sukoba.
Više ga, kaže, zabrinjava ono što se događa unutar samih država.
Zbog toga je kao ključne sigurnosne zadatke izdvojio borbu protiv korupcije, jačanje vladavine prava i očuvanje demokratskog legitimiteta institucija.
– Važno je da vlade ostvaruju napredak u borbi protiv korupcije i vladavini prava, da osiguraju demokratski legitimitet i mehanizme putem kojih se stavovi i mišljenja javnosti odražavaju u političkim institucijama – rekao je Palmer.
Ocijenio je da politički stabilne države, snažne demokratije i zdrave ekonomije predstavljaju najvažniju zaštitu Evrope od vanjskih sigurnosnih izazova.
– Ako su evropske zemlje politički snažne, ako su njihove demokratije snažne i ako su njihove ekonomije snažne, prilično sam uvjeren da Evropa kolektivno i Evropa u partnerstvu sa Sjedinjenim Državama može odgovoriti na sve izazove – kazao je.
Ali, upozorio je Palmer, najveća slabost nastaje kada unutrašnje podjele počnu potkopavati tu otpornost.
– Kontinent podijeljen sam protiv sebe jeste kontinent ranjiv na vanjske prijetnje – zaključio je Palmer u intervjuu za Fenu.