Foto: BHRT
Centralna izborna komisija BiH objavila je utvrđene rezultate izbora i dodijelila mandate kandidatima koji su izborili ulazak u Narodnu skupštinu Republike Srpske.
Prema objavljenim rezultatima, SNSD će imati najviše poslanika – ukupno 34, dok će Pokret „Sigurna Srpska“ imati 12, a SDS 10 mandata.
U nastavku donosimo kompletan spisak kandidata koji su osvojili mandate, uključujući i one koji u Narodnu skupštinu ulaze putem kompenzacionih mandata.
SNSD – 34 mandata
SNSD će u novom sazivu Narodne skupštine Republike Srpske imati 34 poslanika.
Direktne mandate osvojili su Igor Dodik, Danijel Jošić, Goran Maričić, Mikajlo Lazić, Zoran Stevanović, Miroslav Bojić, Nina Bukejlović, Bojan Savić, Miloš Gvero,...
Foto: X
Cesid je objavio da je izlaznost do 11 časova 27,3 odsto, dok je za parlamentarne izbore 2023. godine bila 15,1 odsto. Naveli su i da je do 9 časova, izlaznost 12 odsto u poređenju sa 2023. godinom kada je bila 5,2 odsto.
Takođe, Cesid je zabilježio više od 120 nepravilnosti do 11h, na uzorku od 750 biračkih mjesta. Među njima su ugrožena tajnost glasanja, problemi sa biračkim spiskom i evidencijama i nepravilnosti u radu biračkih odbora.
Pravo glasa ima 6.451.292 birača, a izbori se održavaju na 8.392 biračka mjesta.
Foto: Danas/A. L.
Vanredni parlamentarni izbori u Srbiji počeli su jutros uz velike gužve na biračkim mjestima u više gradova, a stotine građana čekale su u redovima i prije zvaničnog početka glasanja u sedam sati.
Ispred Osnovne škole „Despot Stefan Lazarević“ u beogradskom naselju Mirijevo nekoliko stotina građana okupilo se prije otvaranja biračkog mjesta. Pojedini birači ponijeli su i rasklopive stolice kako bi lakše podnijeli čekanje.
Biračko mjesto otvoreno je tačno u sedam sati, nakon čega se red počeo pomjerati.
Republička izborna komisija (RIK) saopćila je da su biračka mjesta uglavnom otvorena na vrijeme, uz manja kašnjenja na pojedinim lokacijama zbog velikog interesovanja...
Foto: BN
Rudnik Bistrica, svega nekoliko kilometara od Prijedora i od nacionalnog parka Kozara, radio je skoro dvije i po godine uz stalne proteste mještana i seriju spornih rješenja.
Eksploatacija je okončana u martu prošle godine a bageri firme DrvoExport, koja je u vlasništvu Srđana Klječanina, teslićkog SNSD-ovog odbornika, iza sebe su ostavili raskopan teren pun jalovine i tragova uglja.
Zoran Ninić mještanin Bistrice kaže da je nakon povlačenja mašina nastala potpuna devastacija životne sredine. Dodaje da je i sam od početka ukazivao na nezakonitost rudarenja podno Kozare.
"Radove u ovom našem selu nisu pratila sumnjiva rješenja već falsifikovana riješenja koja su...
Foto: Mercedes-Benz
Njemački proizvođač automobila Mercedes-Benz planira znatno smanjiti broj radnika angažovanih putem agencija za privremeno zapošljavanje u okviru opsežnog programa štednje.
Prema pisanju lista Handelsblatt, koji se poziva na izvore unutar kompanije, mjera bi mogla obuhvatiti nekoliko hiljada agencijskih radnika širom Njemačke.
Glasnogovornica kompanije u Stuttgartu nije željela komentarisati konkretne brojke, ali je naglasila da radnici na određeno vrijeme služe kao dopuna stalnom kadru u periodima povećanog obima posla, a ne kao trajna zamjena za stalno zaposlene.
U tri velika pogona za sklapanje vozila, u Sindelfingenu kod Stuttgarta, Bremenu i Rastattu, trenutno radi oko 3.000 agencijskih radnika, piše Fenix.
Zašto prvi ostaju bez...
Foto: Freepik
Zimsko računanje vremena počinje noćas, a časovnike u tri sata poslije ponoći treba pomjeriti jedan sat unazad.
Većina mobilnih telefona, računara i drugih uređaja povezanih na internet automatski će prilagoditi vrijeme. Ipak, na analognim satovima, zidnim i ručnim satovima vrijeme će biti potrebno podesiti ručno.
Pomjeranje kazaljki je od 1916. godine uvedeno u oko 70 evropskih država, a u Bosni i Hercegovini prvi put 27. marta 1983. godine.
U martu se kazaljke pomjeraju sat unaprijed, a u oktobru vraćaju sat unazad.
Prelazak na ljetno, odnosno zimsko računanje vremena uvedeno je radi uštede energije.
Foto: Impuls
U Republici Srpskoj od raka dojke godišnje oboli više od 600 žena, dok ih 100 izgubi bitku sa ovom bolešću, zbog čega stručnjaci ukazuju da se preventivni pregledi ne smiju odgađati, jer rano otkrivanje znatno povećava mogućnost uspješnog liječenja.
Podaci Registra za maligne neoplazme pokazuju da je ovo najčešći maligni tumor kod žena Republici Srpskoj i da je broj oboljelih u stalnom porastu.
"Karcinom dojke čini više od 20 odsto svih novodijagnostikovanih slučajeva raka kod žena", rečeno je Srni u Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske.
Specijalista socijalne medicine u Institutu Slađana Branješ izjavila je, povodom mjeseca borbe protiv raka dojke,...
Foto: Impuls
Kvalitet vazduha u Bosni i Hercegovini jutros je pogoršan, a prema podacima udruženja Eko akcija, najteže stanje u 9 časova zabilježeno je u Zenici, gdje je indeks zagađenja dostigao opasnih 310. Vazduh je nezdrav za osjetljive kategorije stanovništva u Banjaluci, Ilijašu i Visokom, dok je u Prijedoru, Doboju, Sarajevu i Jajcu izmjereno umjereno zagađenje.
Autor: Impuls
Prema podacima Eko akcije, jutros u 9 časova u Zenici izmjerena je koncentracija PM10 čestica od 337 mikrograma po metru kubnom (µg/m³). Ukupni indeks kvaliteta vazduha je 310, što se opisuje kao opasan.
Ova količina PM10 čestita u vazduhu donosi ozbiljne posljedice moguće za cjelokupno...
Foto: Tanjug
U Srbiji će sutra biti održani prijevremeni parlamentarni izbori na kojima pravo glasa ima 6.451.292 birača. Na izborima sudjeluje 18 izbornih lista s ukupno 2.418 kandidata za 250 zastupničkih mandata.
Devet lista kandidirale su manjinske nacionalne zajednice, dok hrvatska nacionalna manjina neće imati svoje kandidate.
Glasovanje će biti održano na 8.392 biračka mjesta u Srbiji, dok su za glasovanje u inozemstvu određena 93 biračka mjesta u 37 država, na kojima je prijavljeno ukupno 102.147 birača. Među njima je i 19.800 birača registriranih u Bosni i Hercegovini, gdje će glasovanje biti organizirano na 27 lokacija.
Iz Generalnog konzulata Republike Srbije u Mostaru...
Foto: BHRT
U protekle četiri godine Bosna i Hercegovina nije napravila nikakav značajan pomak na putu ka Evropskoj uniji, a propuštanje stotina miliona evra bespovratnih sredstava iz Plana rasta i dospijevanje na sivu listu Moneyvala direktna su posljedica političkih blokada i nezainteresovanosti domaćih lidera.
Iako se u predizbornim kampanjama tema evropskih integracija i konkretnih reformi gotovo nije ni spominjala građani na svojoj koži svakodnevno osjećaju posljedice ovog zastoja. Dok susjedne zemlje povlače sredstva za razvoj infrastrukture i ekonomije, BiH gubi korak u ključnim segmentima.
Ekonomista Svetlana Cenić navodi da se u narednom periodu teško može očekivati bilo kakav zaokret u odnosu vlasti...
